Opasnost od ponovnog masovnog izbjeljivanja Velikog koraljnog grebena
Još loših vijesti za prirodni ukras sjeveroistočne obale Australije
Veliki koraljni greben bi se u sljedećim mjesecima mogao suočiti s novim izbjeljivanjima. Iako možda neće biti štetna poput dva prethodna, kojima se uništila gotovo polovica koralja, nova bi mogla uništiti sve daljnje šanse za njihov oporavak.
Veliki koraljni greben proteže se uz obalu Queenslanda na sjeveroistoku Australije i najveći je koraljni sustav na svijetu, vidljiv čak iz svemira. Dug je 2.300 kilometara te se sastoji od tisuću grebena i stotina otoka od preko 600 vrsta tvrdog i mekog koralja, a ujedno je i dom mnogih vrsta riba, mekušaca, morskih zvijezda, kornjača, dupina i morskih pasa. Vrlo je visoke razine bioraznolikosti te predstavlja jedan od najsloženijih ekosustava na svijetu, a zbog svih navedenih specifičnosti s pravom je upisan na UNESCO-ovu listu zaštićene prirodne svjetske baštine.
Prije i poslije: izbjeljeni i umirući koralj (ožujak i svibanj 2016.), Lizard Island / Great Barrier Reef / The Ocean Agency / XL Catlin Seaview Survey / Richard Vevers & Christophe Bailhache
Međutim, jedan od najraznolikijih ekosustava na planetu u zadnjih nekoliko godina vodi bitke sa sve češćim izbjeljivanjem koralja indirektno uzrokovanim ljudskim aktivnostima. Tako se 2016. godine greben suočio s najgorim izbjeljivanjem u povijesti, a već godinu dana ga je nespremnog zatekao još jedan takav događaj. Vjeruje se da je dvama posljednjim masovnim izbjeljivanjima uništena gotovo polovica koralja.
Gubitak preostalih koraljnih dijelova
Za sve ljubitelje prirodnih dobara, jedna od najšokantnijih informacija iz posljednjeg izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) jest ta da globalno zagrijavanje od samo 2 °C iznad predindustrijskih razina može ubiti 99 posto tropskih koraljnih grebena, a čak ako brzo i uspješno djelujemo te ograničimo zagrijavanje na 1,5 °C, 70-90 posto tih neprocjenjivih ekosustava će i dalje biti izgubljeno.
Lošim vijestima tu nije kraj te iz američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), stižu alarmantne prognoze koje predviđaju 60 posto šansi od ponovnog suočavanja Velikog koraljnog grebena s ekstremnim toplinskim stresom i izbjeljivanjem u periodu između studenog 2018. i veljače 2019. godine.
Izvor: coralreefwatch.noaa.gov
„Zbog izuzetno toplog ljeta postoji dobra šansa od gubitka preostalih dijelova koraljnog grebena koji nisu uništeni u posljednjih nekoliko godina”, izjavio je Ove Hoegh-Guldberg, morski biolog i ravnatelj Global Change Instituta na australskom Sveučilištu u Queenslandu. „To svakako nisu dobra predviđanja i ovo je poziv na buđenje.”
Prognoza nadalje upozorava da južna polovica grebena ima šezdeset posto šanse od suočavanja s drugom razinom izbjeljivanja, čiji je najvjerojatniji ishod smrtnost koralja. Ako se ostvare predviđanja, ovo bi moglo biti treće izbjeljivanje u posljednje četiri godine, što je učestalost koja nije bila predviđena sve do druge polovice 21. stoljeća.
Istraživačica u NP Orpheus Island na sjeveru Queenslanda u Australiji potvrđuje izbjeljivanje koralja tijekom mjeseca ožujka 2017. godine. Fotografija: Greg Torda / ARC Centre of Excellence for Coral Reef Studies
Naime, jedan od glavnih uzroka izbjeljivanja koralja jesu visoke temperature. Pri takvim okolnostima, dolazi do izumiranja algi (zooksantela) s kojima koralji žive u simbiozi i koje su odgovorne za njihove živopisne boje, a njihovim gubitkom oni postaju bijeli.
Kroz process fotosinteze, alge osiguravaju koralje energijom, a bez njih gladuju. Iako se koralji mogu oporaviti od izbjeljivanja, dugoročna izloženost može biti pogubna za čitave grebene. Znanstvenici NOAA-e rekli su da još uvijek postoji nada o promjeni vremenske prognoze, odnosno da postoji mogućnost da temperature možda ipak neće toliko rasti te da koralji ipak neće biti oštećeni u predviđenoj mjeri. Tako je primjerice 2016. godine aktualna ciklona Winston rashladila dovoljno visoke temperature vode i spasila južni dio grebena od izbjeljivanja. No, situacija je bez obzira na sve još uvijek zabrinjavajuća.
Veliki koraljni greben već je pet puta „dotaknuo dno“. Prijeti li mu skori potpuni nestanak? / Greg Torda / ARC Centre of Excellence for Coral Reef Studies
Shvaća li australska vlada Prognozu NOAA-e
„Potvrđujemo da klimatske promjene utječu na greben”, rekla je Melissa Price, australska ministrica okoliša. „To je jedan od razloga zbog kojeg Australija putem Pariškog klimatskog sporazuma surađuje s ostalim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena, kojim smo se obvezali na smanjivanje emisija stakleničkih plinova za 26-28 posto razina iz 2005. do 2030. godine.”
No, najnovije IPCC-ovo izvješće pokazalo je da su emisije stakleničkih plinova u Australiji u porastu, a potpredsjednik australske vlade Michael McCormack izjavio je da će zemlja i dalje koristiti rezerve ugljena, unatoč navedenom izvješću.
Australsko udruženje za zaštitu mora (AMCS) kritiziralo je australsku vladu za nastavak kretanja interesima fosilnih goriva: „Koliki još dio Velikog koraljnog grebena mora odumrijeti prije nego što vlada počne djelovati na klimatske promjene?”, pita se Imogen Zethoven, glasnogovornik AMCS-a. „Dok je greben u opasnosti, naši političari i dalje ignoriraju pitanje klimatskih promjena bez vjerodostojnog plana za smanjenje onečišćenja.”
Klara Perović | Ekovjesnik