Sa svoja 34 metra duljine ovo je dosad najveći otkriveni koralj na svijetu. Tri stotine godina stara struktura u Solomonskom moru, dijelu južnog Tihog oceana, sastoji se od milijardi sićušnih koraljnih polipa.

Otvaranjem zlarinskog Centra koralja, crveni koralj postaje pokretač razvoja otoka na sasvim drukčiji način. Umjesto eksploatacije, atraktivnost crvenog koralja i njegov status postaje temelj narativa o potrebi očuvanja bioraznolikosti.

Iako je egipatsko ljetovalište Sharm el-Sheikh trenutačno u središtu zanimanja svjetskih medija kao domaćin UN-ove konferencije za klimatske promjene (COP27), pravi razlog zbog kojeg brojni turisti već duži niz godina hrle na ovaj dio egipatske obale Crvenog mora su koraljni grebeni koji se ubrajaju među najraznolikije na svijetu. U njima obitava više od tisuću različitih vrsta riba i oko 350 vrsta koralja.

Dana 11. listopada Lewis Pugh krenuo je u nevjerojatan podvig. Tijekom dva tjedna, do 25. listopada 2022., pokušat će preplivati Crveno more te tako skrenuti pozornost svjetske zajednice na sve veću ranjivost koraljnih grebena i svjetskih oceana.

Danski energetski div Ørsted pridružuje se naporima za očuvanje koraljnih grebena i to uzgojem koralja na temeljima morskih vjetroturbina. Zajedno s lokalnim partnerima, tvrtka će ovog ljeta testirati koncept uzgoja koralja u vodama Tajvana kako bi se utvrdilo mogu li se temelji morskih vjetroturbina koristiti kao njihovo sigurno stanište te tako pozitivno utjecati na povećanje biološke raznolikosti i širu primjenu ovog koncepta u svijetu.

Novo izvješće koje je objavila Globalna mreža za praćenje koraljnih grebena otkrilo je kako je zbog klimatskih promjena od 2009. do 2018. godine uništeno oko 14 posto svjetskih koraljnih grebena. Tako je u manje od jednog desetljeća zbog zagrijavanja oceana došlo do masovnog izbjeljivanja koralja.

Riječ je o investiciji vrijednoj više od 24,1 milijun kuna, u kojoj je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU participiralo s 13,3 milijuna kuna, dok je ostatak pokriven sredstvima Europske unije u okviru natječaja „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine“ na koji je aplicirao Grad Šibenik.

Australski Veliki koraljni greben izgubio je više od polovice svojih koralja tijekom posljednja tri desetljeća zbog porasta temperature mora, pokazalo je novo istraživanje australskih znanstvenika.

Znanstvenici nastoje spasiti koraljne grebene na obali St. Thomasa na Djevičanskim otocima od širenja za njih vrlo opasne i zarazne bolesti te ubrzano uklanjaju dosad zaražene koralje s grebena, javlja Reuters.

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Branka Njegić Džakula i dr. sc. Damir Kralj u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Bologni i Sveučilišta Bar-Ilan u Izraelu su, proučavajući procese i uvjete biomineralizacije koralja, došli do važnih rezultata koji ukazuju na prihvatljivost hipoteze o različitim mehanizmima mineralizacije koralja. Ovi rezultati su objavljeni u prestižnom znanstvenom časopisu 'Chemistry - A European Journal' (IF = 5.16).