U devet godina izgubljeno 14 posto svjetskih koraljnih grebena
Koraljni grebeni prekrivaju svega 0,2 posto oceanskog dna, ali su ključni za bioraznolikost oceanskog ekosustava
Novo izvješće koje je objavila Globalna mreža za praćenje koraljnih grebena otkrilo je kako je zbog klimatskih promjena od 2009. do 2018. godine uništeno oko 14 posto svjetskih koraljnih grebena. Tako je u manje od jednog desetljeća zbog zagrijavanja oceana došlo do masovnog izbjeljivanja koralja.
Izvješće Globalne mreže za praćenje koraljnih grebena (Global Coral Reef Monitoring Network) pruža nam dosad najprecizniji pregled šteta koje zagrijavanje oceana nanosi koraljnim grebenima u cijelom svijetu, a nastalo je temeljem gotovo dva milijuna pojedinačnih opažanja na 12.000 lokacija. Također, na izradi izvješća Status of Coral Reefs of the World: 2020 surađivalo je više od 300 znanstvenika iz cijelog svijeta, a riječ je o njegovom šestom izdanju. Podaci prikupljeni u posljednjih 40 godina jasno potvrđuju da se poremećaji povezani s klimom javljaju sve češće, a vremenski okvir za oporavak koraljnih grebena postaje sve kraći, čime se znatno smanjuje mogućnost njihovog opstanka.
U izvješću se navodi kako su ovi krhki ekosustavi izloženi teškim vremenskim uvjetima uzrokovanih klimatskim promjenama, koji su uz prekomjerni izlov ribe, neodrživo upravljanje obalnim područjima i onečišćenje oceanskih voda pridonijeli gubitku od preko 11.600 četvornih kilometara koraljnih grebena u samo devet godina. Navedena površina veća je od površine svih živih grebena uz obale Australije, uključujući Veliki koraljni greben.
„Uz jasan uzlazni trend zagrijavanja, vjerojatno je da će se gubitak koraljnih grebena nastaviti i sljedećih godina“, kaže Paul Hardisty, čelnik Australskog instituta za znanost mora (Australian Institute of Marine Science). „Jasna poruka izvješća je da su klimatske promjene najveća prijetnja svjetskim koraljnim grebenima i da moramo učiniti sve kako bismo hitno smanjili globalne emisije stakleničkih plinova i ublažili lokalne pritiske.“
Koraljni grebeni su izuzetno vrijedni ekosustavi, a iako prekrivaju svega 0,2 posto oceanskog dna, ključni su za bioraznolikost oceanskog ekosustava jer predstavljaju stanište za više od 25 posto morskih vrsta, navodi se u izvješću. Također, izuzetno su važni za zaštitu priobalja te dobrobit, hranu i ekonomsku sigurnost stotina milijuna ljudi. Prema izvješću, vrijednost robe i usluga koje pružaju koraljni grebeni procjenjuje se na 2,7 bilijuna dolara godišnje, uključujući 36 milijardi dolara od turizma. S takvim ogromnim gospodarskim utjecajem, koraljni grebeni su jednako važni kao i sve druge gospodarske aktivnosti.
Međutim, koraljni grebeni su među najosjetljivijim ekosustavima na Zemlji, a uz klimatske promjene i zakiseljavanje oceana najveću prijetnju predstavlja im ljudski utjecaj, kako lokalnim onečišćenjima na kopnu, tako i prekomjernim izlovom ribe i destruktivnim praksama ribolovne industrije.
Dobra je vijest da su koraljni grebeni unatoč svemu i dalje otporni te se mogu obnoviti, no samo ako im uvjeti to omoguće, navodi se u izvješću. Zabilježeno je nekoliko razdoblja oporavka koraljnih grebena između 2002. i 2009., zatim 2019. te posljednji put 2021. godine. Njihov oporavak se ipak sprječava daljnjim porastom emisija stakleničkih plinova, zbog čega postoji velika opasnost da koralji neće moći preživjeti visoke temperature, upozoravaju istraživači.
„Prirodno je da na koraljne grebene utječu vremenski poremećaji te da se u određenom vremenu mogu potpuno oporaviti“, rekao je Paul Hardisty. „Sa sigurnošću znamo da se mogu oporaviti za samo 10 godina ako im to dopuštaju uvjeti, ali tako duga vremenska razdoblja za njihov oporavak postaju sve rjeđa."
S.F. / Ekovjesnik