Veliki koraljni greben zbog globalnog zatopljenja u tri desetljeća izgubio polovicu koralja
„Nemamo vremena za gubljenje i moramo što prije i u što većoj mjeri smanjiti emisije stakleničkih plinova.“
Australski Veliki koraljni greben izgubio je više od polovice svojih koralja tijekom posljednja tri desetljeća zbog porasta temperature mora, pokazalo je novo istraživanje australskih znanstvenika.
„Gubitak se dogodio u plitkim i dubljim vodama i to kod gotovo svih vrsta, a posebno po pitanju njihove razgranatosti“, rekao je koautor studije profesor Terry Hughes iz ARC Centra izvrsnosti za istraživanje koraljnih grebena u Queenslandu. U priopćenju Centra navodi se kako su na tako velik gubitak koralja „najviše utjecale rekordne temperature koje su izazvale masovno izbjeljivanje u 2016. i 2017. godini“.
Rezultati studije objavljeni su 12. listopada u časopisu Proceedings of the Royal Society B, a njome se trenutno stanje Velikog koraljnog grebena - najvećeg koraljnog sustava na svijetu upisanog na UNESCO-ovu listu zaštićene prirodne svjetske baštine, uspoređuje sa stanjem iz 1995. godine.
- Veliki koraljni greben suočio se s najgorim masovnim izbjeljivanjem u svojoj povijesti 2016., 2017 i 2020. godine © Andreas Dietzel
Veliki koraljni greben (The Great Barrier Reef) proteže se uz obalu Queenslanda na sjeveroistoku Australije, dug je 2.300 kilometara te se sastoji od tisuću grebena i stotina otoka od preko 600 vrsta tvrdog i mekog koralja. Ujedno je i dom mnogih vrsta riba, mekušaca, morskih zvijezda, kornjača, dupina i morskih pasa te zbog visoke razine bioraznolikosti predstavlja jedan od najsloženijih ekosustava na svijetu.
Poznato je kako su koraljni grebeni pravi rasadnik, uzgajalište i hranilište brojnih morskih organizama te također smanjuju obalnu eroziju čime staništa morskih organizama štite upijanjem elemenata iz mora. Posebno su od velike važnosti za ribe, a njihov gubitak utjecat će i na smanjenje ribljeg fonda i produktivnost ribolova u ovom dijelu Australije.
„Zdrava populacija koralja ima na milijune mladih koralja, a rezultati našeg istraživanja pokazuju da su sposobnost oporavka i otpornost Velikog koraljnog grebena znatno ugroženi u usporedbi s njegovim stanjem iz 1995. godine“, rekao je vodeći autor studije dr. Andy Dietzel.
Autori studije naglasili su kako je „hitno potrebno dobiti što više podataka o demografskim trendovima koralja“ te upozoravaju da „nemamo vremena za gubljenje i moramo što prije i u što većoj mjeri smanjiti emisije stakleničkih plinova.“
- Veliki koraljni greben izgubio je polovicu koralja u posljednja tri desetljeća © Andreas Dietzel
Veliki koraljni greben suočio s najgorim masovnim izbjeljivanjem u svojoj povijesti 2016. i 2017. godine, kada je uništena gotovo polovica koralja, i to zbog „neuobičajeno visokih temperatura morske vode“ kao rezultata „iznimno jakog El Niña u razdoblju 2015.-2016. potaknutog globalnim zatopljenjem“, priopćio je Australski institut za morska istraživanja.
Izbjeljivanje je također zabilježeno 1998. i 2002. nakon čega su se koralji donekle oporavili, ali udio koraljnog grebena koji je pretrpio ekstremno izbjeljivanje 2016. godine bio je više od četiri puta veći nego tijekom posljednja dva događaja.
S.F. / Ekovjesnik