Hoće li više od milijun tona mulja završiti u vodama Velikog koraljnog grebena?
Dozvola za odlaganje odobrava za razdoblje od preko 10 godina!
Dr. Simon Boxall iz britanskog Nacionalnog centra za oceanografiju u Southamptonu izjavio je za BBC News da se Veliki koraljni greben suočava s još jednim problemom koji ga približava uništenju.
Naime, uprava morskog parka Velikog koraljnog grebena (GBRMPA) dozvolila je planove da se na području ovog jedinstvenog ekosustava, upisanog na UNESCO-vu listu zaštićene Svjetske prirodne baštine, iskrca ni manje ni više nego milijun tona mulja! Odluka je donesena u istom mjesecu kada je i otjecanje vode iz Queenslanda na sjeveroistoku Australije dijelu Velikog koraljnog grebena zaprijetilo nanošenjem blata i dvije godine nakon što je oslabio zbog izbjeljivanja koralja koje su prouzrokovale klimatske promjene.
„Ako mulj iskrcaju direktno na koraljni greben, to će imati razarajući učinak. Blato će u potpunosti prekriti koralje“, objasnio je Boxall.
Prema pisanju The Guardiana, GBRMPA je 29. siječnja izdao dozvolu tvrtki North Queensland Bulk Ports da u granicama parka izbaci blato od održavanja luka jaružanjem. Time je iskorištena rupa u zakonu iz 2015. godine, koji je donesen upravo radi zaštite grebena. Zakonom je zabranjeno glavno jaružanje, ali nije navedeno ništa o jaružanju pri održavanju luka ili procesu uklanjanja taloga koji se nakuplja u transportnim trakama. Ovom se dozvolom odlaganje blata od održavanja odobrava za razdoblje od preko 10 godina i to iz luke Mackay's Hay Point za koju se navodi da je jedna od najvećih svjetskih luka za istovar ugljena.
Senatorica Larissa Waters je zatražila poništenje dozvole te je za The Guardian izjavila kako je „iskrcavanje mulja na području parka posljednja stvar koja je Velikom koraljnom grebenu još potrebna i to nakon što je nedavno pretrpio poplave. Izbacivanje milijuna tona mulja za održavanje luka u vode zaštićene Svjetske baštine pretvara naš greben u kantu za otpad.“
Tvrtka North Queensland Bulk Ports je tim povodom izdala priopćenje, kojim iz posve razumljivih razloga brani odluku uprave parka.
„Baš poput cesta, kanali za brodove također zahtijevaju održavanje da bi luke mogle učinkovito funkcionirati“, navodi se u priopćenju. „Održavanje uključuje premještanje taloga koji putuje preko obale i akumulira se godinama na mjestima gdje se obavljaju operacije otpreme brodova. Još važnije, izvještaji naših procjena navode da su rizici za zaštićena područja, uključujući GBRMPA i Park Velikog koraljnog grebena te osjetljiva staništa pretežno niski ako se nanesu privremeni, kratkoročni udarci na donji dio staništa.“
U priopćenju se, također, navodi kako će ova dozvola omogućiti dugoročno i održivo upravljanje održavanja jaružanjem u lukama i zaštititi učinkoviti rad jedne od najvažnijih trgovačkih luka Australiji.
Međutim, Waters tvrdi da je australska vlada dosad pokazala razumijevanje svih potencijalnih rizika za zaštitu Velikog koraljnog grebena, posebice nakon što je 50 % koralja nastradalo uslijed izbjeljivanja.
„Politika vlade mora se promijeniti i zabraniti svako odlaganje u ocean, tako da ni GBRMPA ne može dozvoliti da se vode grebena koriste kao jeftinija alternativa za obradu mulja koji se treba sigurno odložiti na obali“, rekla je Waters za The Guardian.
Dr. Boxall tvrdi da bi luka mogla smanjiti štetu odlaganjem mulja što dalje u ocean, ali voda bi se i na taj način onečistila opasnim materijalima poput metala u tragovima.
„Ako se odloži u plitku vodu, time će se ugušiti morski život“, tvrdi dr. Boxall. „Važno je da se to odradi na pravi način. Bit će skuplje, ali to nije problem okoliša, već lučke uprave.“
Prema Guardianovim izvorima, „održavanje jaružanjem“ trebalo bi započeti tijekom ožujka.
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik