Globalna rekonstrukcija skladištenja i prijenosa topline u oceanima
Oceane grije antropogena toplina jednaka oslobođenoj toplini atomske bombe u sekundi
Oceani apsorbiraju 90 posto energije klimatskih promjena, što uvelike utječe na otapanje ledenog pokrova, a time i na podizanje razine mora. Novo istraživanje britanskih znanstvenika otkriva izuzetno veliko zagrijavanje oceana tijekom zadnjih 150 godina. Mjerenja temperature površine oceana nekada i danas pomažu pri točnijim procjenama budućih događanja.
Zastrašujući rezultati i predviđanja
Prema analizi novog istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta Oxford, toplina kojom je globalno zatopljenje zagrijalo oceane u posljednjih 150 godina ekvivalentna je toplini oslobođenoj eksplozijom atomske bombe po sekundi.
Više od 90 posto topline nastale antropogenim emisijama stakleničkih plinova apsorbiraju mora i oceani, pri čemu se zrak, tlo i ledene kape zagrijavaju za samo nekoliko posto. Jako velika količina energije pohranjena u oceanima dovodi do porasta razine mora i uzrokuje stvaranje intenzivnijih i češćih uragana i tajfuna.
Mjerenja tako pohranjene topline u oceanima započela su tek prije koje desetljeće, a postojeće procjene apsorbirane energije sežu iz vremena oko 1950. godine, a novo je istraživanje proširilo procjene sve do 1871. godine. Znanstvenici navode kako je razumijevanje prošlih promjena u toplini oceana bilo presudno za predviđanje budućih utjecaja klimatskih promjena.
Kako procjenjuje Guardian, prosječno zagrijavanje u tom 150-godišnjem razdoblju jednako je oslobađanju topline oko 1,5 atomske bombe bačene na Hirošimu po sekundi. No, zagrijavanje se tijekom tog vremena dodatno ubrzalo s porastom emisije ugljikovog dioksida te je sada ekvivalentno oslobađanju topline tri do šest atomskih bombi po sekundi.
„Pokušali smo ne napraviti ovakvu vrstu proračuna i usporedbe, jednostavno zato što ih smatramo zabrinjavajućima. Obično zagrijavanje uspoređujemo s ljudskom potrošnjom energije kako bismo ga učinili manje zastrašujućim“, rekla je profesorica Laure Zanna sa Sveučilišta Oxford, koja je vodila istraživanje.
„Očito je da unosimo višak energije u klimatski sustav i njezin velik dio završava u oceanima“, dodala je Zanna. Ukupna toplina koju su oceani „primili“ tijekom posljednjih 150 godina bila je oko tisuću puta veća od godišnje potrošnje energije cijele svjetske populacije.
Kumulativno zagrijavanje površine oceana od 1871. do 2017. godine (u džulima godišnje) / Izvor: pnas.org
Načini praćenja trenda zagrijavanja mora i oceana
Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences te je kombinirano s mjerenjima površinske temperature oceana od 1871. godine i računalnim modelima cirkuliranja oceana.
Profesor Samar Khatiwala, također sa Sveučilišta Oxford, rekao je kako je njihov pristup u ovom istraživanju sličan „bojanju“ različitih dijelova površine oceana različitim bojama te praćenju njihovog širenja u dubine s protokom vremena. „Ako znamo kakva je bila promjena temperature površine Atlantskog oceana 1871. godine, možemo otkriti koliko je ona doprinijela zagrijavanju u, recimo, dubokom Indijskom oceanu u 2018. godini“, dodaje Khatiwala.
Neravnomjerno zagrijavanje
Porast razine mora jedan je od najopasnijih dugoročnih učinaka klimatskih promjena koji prijeti milijardama ljudi u gradovima i naseljima na obali te je procjena budućeg rasta morske razine ključna za pripremu obrane. Dobrom djelu porasta razine mora doprinosi topljenje ledenog pokrova, kako na Grenlandu tako i u ostalim arktičkim i antarktičkim predjelima. Drugi glavni čimbenik je fizičko širenje vode s povišenjem temperature.
Međutim, mora se ne zagrijavaju ravnomjerno zbog morskih struja koje prenose toplinu širom svijeta. Stoga je bitna rekonstrukcija količine topline koju su oceani apsorbirali tijekom zadnjih 150 godina jer ista pruža polaznu osnovu za daljnje djelovanje. Tako je, na primjer, istraživački tim je otkrio kako je polovica porasta razine Atlantskog oceana od 1971. godine na niskim i srednjim geografskim širinama posljedica lokalnog prijenosa topline strujama.
Ključ pravilnog djelovanja je u dobroj procjeni
Ovo novo istraživanje moglo bi pomoći pri boljim budućim predviđanjima porasta razine mora na različitim područjima. Buduće promjene u prinosu topline oceana mogle bi imati ozbiljne posljedice za lokalni porast razine mora i rizik od poplavljivanja obale. Dakle, razumijevanje promjena oceanske topline i uloge cirkulacije u stvaranju i oblikovanju obrazaca zagrijavanja ostaju ključ za predviđanje globalnih ili lokalnih učinaka klimatskih promjena.
Dana Nuccitelli, okolišna znanstvenica koja nije bila uključena u ovo istraživanje, navodi kako se s ubrzanim globalnim zatopljenjem povećala stopa zagrijavanja oceana, a količina topline prenesena oceanima u posljednjih nekoliko desetljeća ekvivalentna je oslobođenoj energiji tri do šest atomskih bombi u jednoj sekundi, ovisno o tome koji skup podataka i koji vremenski okvir se koristi pri razmatranju.
Novo istraživanje britanskih znanstvenika uspoređuje brzinu zagrijavanja oceana s količinom energije oko tri atomske bombe bačene na Hirošimu po sekundi, i to u razdoblju od 1990. do 2015. godine, što je na donjoj granici drugih procjena.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik