Redovito održavanje cesta smanjuje emisije stakleničkih plinova

Odgađanje cestovnog održavanja povećava emisije i troškove!

Održavanje cestovnih kolnika u dobrom stanju štedi novac i energiju te smanjuje emisija stakleničkih plinova i to u većoj mjeri od same kompenzacije onečišćenja nastalog tijekom izgradnje cesta, pokazalo je istraživanje provedeno na Sveučilištu Rutgers iz New Jerseyja.

Popravak oštećenja asfaltnih kolnika u ranoj fazi njihova oštećenja smanjuje emisije stakleničkih plinova, ali time se ostvaruju i druge uštede, poput onih financijskih i energetskih, potvrdili su rezultati studije provedene na američkom Sveučilištu Rutgers, a objavljene u časopisu International Journal of Sustainable Transportation.

Ono što su znanstvenici otkrili jest da produljenje vijeka trajanja kolnika putem preventivnog održavanja može smanjiti emisije stakleničkih plinova za do 2 posto, čime prijevozne agencije mogu smanjiti troškove za 10 do 30 posto, a vozači mogu uštedjeti dva do pet posto u potrošnji goriva, trošenju guma, popravku vozila i troškovima održavanja zbog glađih cestovnih površina.

„Kada je kolnik u ranoj fazi oštećenja, prevencija može obnoviti performanse i produžiti vijek trajanja kolnika uz niže troškove“, rekao je Hao Wang, glavni autor studije i izvanredni profesor s Odjela za graditeljstvo i ekoinženjerstvo na Sveučilištu Rutgers. „Očuvanje kolnika dovodi do značajnih ekoloških koristi zbog poboljšanja stanja cestovnih površina, što rezultira glatkim kolnikom, štedi energiju i smanjuje troškove korisnika.“

Sektor prometa najveći je izvor emisija stakleničkih plinova, prvenstveno ugljikovog dioksida iz automobila, kamiona i autobusa. Znanstvenici su korištenjem baze podataka o dugotrajnom stanju kolnika održavanih od strane američke Savezne uprave za autoceste nastojali izmjeriti kakav utjecaj na okoliš, u smislu emisije ugljikovog dioksida, imaju popravci cestovnih površina, posebice metode očuvanje asfaltnih kolnika.

U studiji je korišten pristup cjelokupnog životnog ciklusa kako bi se proučio ugljični otisak uobičajenih načina održavanja asfaltnih cesta, a koji uključuju metode poput tankoslojnog presvlačenja asfaltom, prskanja emulzijom i posipavanja sitneži, brtvljenje pukotina gumiranim asfaltom ili polimerno modificiranim asfaltom s prikladnim punilima i dr.

Studija je pokazala da, zbog velikog smanjenja hrapavosti ceste, tankoslojno presvlačenje kao metoda održavanja asfaltnih kolnika dovodi do najvećeg ukupnog smanjenja emisija ugljikovog dioksida u iznosu od 2 posto. Metoda brtvljenja pukotina dovela je do najmanjeg smanjenja emisija – 0,5 posto, ali zaključno jest da sve metode preventivnog održavanja smanjuju ukupne emisije.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Ljudi su sve gluplji, a jeleni u dublinskom parku zbog njih imaju manje rogove

Zbog hranjenja neprikladnom i nezdravom hranom jeleni lopatari imaju lošije i manje rogove, što utječe na njihov uspjeh u pronalaženju partnera, dok ženke koje od posjetitelja stalno traže hranu imaju veću mladunčad što može dovesti do problema pri okotu, ističe se u studiji Sveučilišta UCD u Dublinu.

Mikroorganizmi u blizini vulkana potpomažu skladištenje velike količine CO2

Do oko 19 posto više ugljičnog dioksida nego što se ranije smatralo, prirodno se uklanja i skladišti ispod površine Zemlje između oceanskih jaraka i vulkanskih lanaca u unutrašnjosti kontinentalnog šelfa čime se sprječava dospijevanje stakleničkih plinova u atmosferu.

Mikroorganizmi održavaju ravnotežu u klimatskoj krizi

Za uočavanje mikroorganizama potrebni su snažni mikroskopi, a tek rijetki mikrobiolozi tvrde da znaju mnogo o većini njih. No, mikroorganizmi su ključni za borbu protiv klimatske krize, a rijetko su u središtu proučavanja klimatskih istraživanja, ističe tridesetak svjetskih znanstvenika predvođenih profesorom Ricardom Cavicchiolijem sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER