Zbog klimatskih promjena smanjuju se zalihe hrane

21 – 37 % ukupnih antropogenih emisija stakleničkih plinova (nastalih ljudskim aktivnostima) dolazi od proizvodnje, prijevoza, obrade i distribucije hrane

Znanstvenici UN-a su prošle srijede zastupnicima Europskog parlamenta predstavili nove dokaze o utjecaju klimatskih promjena na proizvodnju hrane i oceane.

Dva izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC-a) objašnjavaju povezanost klimatskih promjena i poljoprivrede, kao i utjecaj klimatskih promjena na oceane i ledene ploče. Izvještaji su predstavljeni zastupnicima odbora za okoliš, razvoj i ribarstvo u srijedu 6. studenog.

Proizvodnja i manje zalihe hrane

„Klimatske promjene pogoršavaju kvalitetu zemljišta, što štetno utječe na infrastrukturu i život ljudi“, objašnjava profesor Jim Skea. „Bolje očuvanje zemljišta pomaže u borbi protiv klimatskih promjena, no ono ne može biti jedina aktivnost koja se poduzima.“

„Prehrambeni sustav odgovoran je za između petine i trećine emisija stakleničkih plinova koje uzrokuju ljudi, a zbog klimatskih promjena smanjeni su usjevi pšenice i kukuruza“, ističe dr. Jean-François Soussana te upozorava da će se zalihe hrane dodatno smanjiti zbog češćih i jačih ekstremnih vremenskih uvjeta.

Topljenje leda, podizanje razine mora

Podizanje razine mora se ubrzava, najviše zbog bržeg topljenja Grenlanda i Antarktika, tvrde znanstvenici.

Ako se situacija ne promijeni, razina mora će porasti oko pet metara do 2030., upozorava profesor Hans-Otto Pörtner. Osim toga, u sve toplijim oceanima ima manje kisika i hranjivih tvari za morski svijet, čime se ugrožavaju zajednice ovisne o morskoj hrani.

„Za smanjenje utjecaja klimatskih promjena svako zatopljenje je važno, svaka godina je važna, svaki odabir je važan, a najvažnije su politička i društvena volja”, smatra Pörtner.

Izvještaji IPCC-a 

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) je tijelo UN-a koje se bavi procjenom znanstvenih spoznaja vezanih za klimatske promjene. U kolovozu 2019., IPCC je predstavio izvještaj o klimatskim promjenama i zemljištu, a u rujnu „Poseban izvještaj o oceanima i kriosferi u promjenjivoj klimi“. Navedeni izvještaji sadržavaju najnovije znanstvene spoznaje koje služe kao priprema za Konferenciju UN-a o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu u prosincu ove godine.

Dodatne informacije: 

 

Europski parlament / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Ekstremni porast razine mora doživjet ćemo znatno prije 2050.

Ekstremno podizanje razine mora, koje se dosad događalo jednom u stotinu godina, ubuduće bi se moglo ponavljati svake godine i to najkasnije do 2050. godine. U najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) stoji kako će time biti ugrožene mnoge svjetske obale i to bez obzira na to hoće li se ograničiti globalno zatopljenje i emisije stakleničkih plinova ili ne.

Klimatska kriza: Na Antarktici izmjereno rekordnih 18,3 °C

Strah od porasta razine mora uslijed ubrzanog otapanja antarktičke ledene ploče potaknut je najnovijom potvrdom Svjetske meteorološke organizacije (WMO) da je na Antarktici u četvrtak zabilježen novi temperaturni rekord od 18,3 ° C.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER