Novorođenčad se suočava s porastom višestrukih klimatskih opasnosti za zdravlje
Stanovništvo diljem svijeta tek treba dobiti odgovor svojih vlada na dosad neviđeni raspon izazova koji prijete budućim generacijama
Zdravlju tek rođenih beba prijete višestruke klimatske opasnosti. Možda će odrastati gladniji i bolesniji, sigurno će se suočavati s većom količinom onečišćenja i opasnosti te većim zdravstvenim rizicima, ali i za njih postoji nada.
Današnji svijet nije nimalo sigurno mjesto za novorođene bebe koje se diljem svijeta suočavaju s višestrukim klimatskim opasnostima za zdravlje. Prema sadašnjim trendovima, svako trenutno rođeno dijete vjerojatno će živjeti u svijetu koji će biti 4 °C topliji ili više nego ikada u ljudskoj povijesti. Klimatske promjene utjecat će na zdravlje novorođenčadi na razne načine, primjerice smanjenjem prinosa i hranjivih vrijednosti kukuruza, žita, soje i riže do smanjenog rasta i slabljenja imunološkog sustava.
Starija će djeca biti izložena povećanom riziku od bolesti povezanih s klimom poput kolere i denga groznice, a adolescentima će prijetiti opasnost od otrovnog zraka koji je posljedica izgaranja fosilnih goriva i sve većih temperatura. Današnja će novorođenčad tijekom života biti u opasnosti od sve veće količine opasnih poplava, znatno dužih sušnih razdoblja i požara.
Klimatske promjene i zdravlje
„Ove su godine sve veći i brži utjecaji klimatskih promjena postali jasniji nego ikada prije“, navodi Hugh Montgomery, direktor Instituta za zdravlje i rad ljudi na University College London. „Govorimo o najviše zabilježenim temperaturama u zapadnoj Europi i požarima u Sibiru, Queenslandu i Kaliforniji koji su uzrokovali astmu, infekcije dišnog sustava i toplotne udare. Razina mora se već sada podiže sve zabrinjavajućom brzinom. Naša djeca prepoznaju opasnosti klimatske krize i zahtijevaju poduzimanje mjera kako bi ih se zaštitilo. Moramo ih početi slušati i ponuditi im rješenje.“
Profesor Montgomery je također supredsjedatelj Lancet Countdowna, koji je u suradnji sa 120 stručnjaka iz 35 svjetskih institucija proveo istraživanje o štetnom utjecaju i doživotnim posljedicama klimatskih promjena na ljudsko zdravlje. The Lancet je jedan od najstarijih i najuglednijih svjetskih medicinskih časopisa i u njemu su već objavljena važna istraživanja o izazovima klimatskih promjena u pogledu prehrane i utjecaja ekstremnih temperatura na ljudsko zdravlje.
>>> Pročitajte još >>> Prijedlog novog plana prehrane za čitav planet
U najnovijem istraživanju The Lancet Countdown on Health and Climate Change uspoređuje se situacija u kojoj vlade diljem svijeta ispunjavaju obveze preuzete potpisivanjem Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, kojima je podizanje globalne temperature do kraja stoljeća zadržano u granicama do 2 °C, sa situacijom u kojoj svjetske vlade nastavljaju s „business as usual“ scenarijem u kojem rastuće ekonomije spaljuju još više fosilnih goriva te uzrokuju potencijalno katastrofalne razine svjetskih temperatura.
Novim se istraživanjem proučavaju dostupni pokazatelji koji upozoravaju na to da klimatske promjene uzrokovane globalnim zatopljenjem već štete zdravlju djece u svijetu te će znatno djelovati na zdravlje i život budućih generacija ako se ne zadovolje ciljevi Pariškog sporazuma.
Ostvarenje ciljeva sve dalje
Prosječne svjetske temperature već su se povisile za 1 °C tijekom prošlog stoljeća i posljednja analiza nacionalnih planova za smanjenje upotrebe fosilnih goriva upućuje na to da se ciljevi Pariškog sporazuma neće ostvariti.
Klimatske su promjene već počele utjecati na svijet. U posljednjih 30 godina prosječni svjetski potencijal prinosa kukuruza smanjio se za 4 %, zimskog žita za 6 %, soje za 3 % i riže za 4 %. Ovo samo po sebi rezultira pothranjenošću novorođenčadi i sve većim cijenama hrane.
Osam od deset najtoplijih godina ikada zabilježenih dogodile su se tijekom posljednjeg desetljeća, a zatopljenje je uzrokovano upotrebom fosilnih goriva: svake sekunde svijet spaljuje 171.000 kilograma ugljena, 186.000 litara nafte i 11.600.000 litara plina!
Devet od deset godina najpogodnijih za prijenos denga groznice, bolesti koju prenose komarci, dogodilo se od početka ovog stoljeća. Posljednja godina bila je druga najpogodnija zabilježena godina za širenje bakterije koja uzrokuje dijareju i infekciju rana.
U 2016. godini zabilježeno je 2,9 milijuna smrtnih slučajeva kojima je uzrok bilo onečišćenje zraka od kojih je 440.000 bilo samo od ugljena. Udio globalne energije dobivene od ugljena zapravo se između 2016. i 2018. godine povećao za 1,7 %.
Moguća bolja budućnost
Časopis The Lancet je također izvijestio o zabilježenom porastu broja događaja ekstremnih vremenskih uvjeta: od 196 država, 152 su se suočile s povećanjem broja stanovnika izloženih požarima od prve četiri godine ovog stoljeća, a u odnosu na 2000. godinu, rekordnih 220 milijuna stanovnika iznad 65 godina bilo je 2018. godine izloženo toplinskim valovima. To je porast od 63 milijuna samo u odnosu na 2017. godinu.
Prošle 2018. godine, u usporedbi s 2000. godinom, toplinski ekstremi su svjetskom gospodarstvu nanijeli veliku štetu i uzrokovali 45 milijardi sati dodatnog rada budući da su u najtoplijem mjesecu u godini poljoprivrednici i ostali radnici koji rade na otvorenom izgubili do 20 % potencijalnih radnih sati tijekom dnevnog svjetla.
U slučaju da svjetske vlade ispune obveze preuzete potpisivanjem Pariškog sporazuma, stručnjaci navode kako bi svako dijete koje se danas rodi moglo odrasti na planetu na kojem su ostvarene nulte emisije CO2 do vremena njihovog 31. rođendana, čime bi se ipak omogućila zdravija budućnost za nadolazeće generacije.
„Klimatska je kriza jedna od najvećih prijetnji zdravlju današnjeg čovječanstva, ali stanovništvo diljem svijeta još uvijek treba dobiti odgovor svojih vlada na dosad neviđeni raspon izazova koji prijete budućim generacijama“, rekao je Richard Horton, glavni urednik časopisa The Lancet.
„Uz Pariški sporazum jednostavno si ne možemo priuštiti ovakvu neangažiranost. Svjetska zdravstvena i istraživačka zajednica trebaju se udružiti i izazvati naše političke vođe.“
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik