Što se događa kada rakovi samci školjke zamijene plastičnim otpadom?

Tisuće rakova samaca uginule su nakon što su školjke zamijenili plastikom

Rakovi samci (Paguroidea) veći dio svog života provode u potrazi za školjkom idealne veličine, a kada uginu emitiraju kemijski signal koji obavještava ostale da je potencijalna školjka postala dostupna. Možete li zamisliti što se događa nakon što rak samac ugine zarobljen u plastičnoj boci?

Istraživanje morske biologinje dr. Jennifer Lavers i njenih suradnika potvrdilo je u svibnju ove godine da je plastika dospjela i u najudaljenije dijelove svijeta, točnije na udaljene Kokosove otoke (Keeling Islands) - australski vanjski teritorij u Indijskom oceanu, oko 1.000 kilometara udaljen od otoka Sumatre. Cijeli svijet bio je šokiran činjenicom da su na tom slabo naseljenom otočju sa svega 600 stanovnika plaže preplavljene plastičnim otpadom. Prema procjenama istraživača riječ je o čak 414 milijuna komada plastike!

Dr. Jennifer Lavers i njen tim su tijekom svog istraživanja provedenog 2017. godine zapazili kako mnoge plastične boce i limenke nisu bile prazne. U njima su pronašli zarobljene rakove samce i to, nažalost, uglavnom uginule.

• Dr. Lavers na plaži Kokosovih otoka / Foto: Silke Stuckenbrock

Znanstvenici kažu da je plastični otpad na Kokosovim otocima uzrokovao smrt više od pola milijuna rakova samaca, kao i na otoku Henderson u južnom dijelu Tihog oceana. Njihova otkrića nam daju još jednu potvrdu razmjera globalnog problema onečišćenja plastičnim otpadom kao izravne posljedice ljudskog djelovanja. Nakon uznemirujućih prizora morskih kornjača sa slamkama u nosnicama ili kitova ulješura sa stotinama kilograma otpada u želucima, sada zamislite prizore rakova samaca namamljenih u plastične boce iz kojih ne mogu izaći.

„Postavlja se pitanje postoji li ovaj problem samo na Kokosovim otocima ili se radi o široko rasprostranjenom problemu koji bi se mogao dogoditi u velikom dijelu svijeta?“, rekla je dr. Jennifer Lavers s Instituta za more i antarktičke studije (IMAS) Sveučilišta u Tasmaniji. „Vjerojatnije je da se ovaj problem javlja na velikom dijelu morskih obala.“

Nevjerojatne količine plastičnog otpada na plažama otoka Henderson i Kokosovih otoka dobro su dokumentirane, ali dr. Lavers tvrdi kako je njihovo istraživanje o utjecaju plastičnog otpada na rakove samce prvo takve vrste. Istraživači su procijenili da je na Kokosovim otocima ubijeno 570.000 rakova, a da je na sličan način uginula 61.000 rakova na otoku Henderson.

• Rakovi samci izgledaju prilično ranjivo izvan svojih školjki / Foto: Arnstein Rønning/Wikimedia Commons [CC license 3.0]

„Kako rastu, rakovi samci veći dio svog života provode u potrazi za školjkom idealne veličine“, kazao je Alex Bond iz londonskog Prirodoslovnog muzeja koji je sudjelovao u istraživanju.

Kada rak samac ugine, emitira kemijski signal koji obavještava ostale rakove da je potencijalna školjka postala dostupna, objasnio je Bond. Može se pretpostaviti da nakon što rak samac ugine zarobljen u plastičnoj boci, koju je pokušao koristiti kao svoj dom, to pokreće cijelu lančanu reakciju. Miris privlači drugog raka koji također ugine i ta se pojava samo širi te u smrt odvodi sve više rakova samaca.

„Čak se ne može reći da je riječ o domino efektu. Ovdje se radi o pravoj lavini“, rekao je Bond. „Rak samac nije svjestan da će plastična boca biti njegov posljednji dom.“

Nejasno je koliko je ova pojava utjecala na ukupnu populaciju rakova samaca jer se ne može sa sigurnošću utvrditi koliko rakova obitava na ovim otocima. Stoga je sljedeći korak tima dr. Lavers utvrditi koliko je primijećena smrtnost potaknula smanjenje populacije rakova samaca.

Prethodna izvješća ukazuju da populacija rakova samaca na Kokosovim otocima opada, što bi moglo ugroziti morski ekosustav koji se na njih oslanja.

„Ovo nas upućuje na smjer daljnjeg istraživanja, no smanjenje populacije rakova samaca je doista značajno“, dodala je dr. Lavers.

Srećom, dr. Lavers i Bond tvrde da se na ovaj problem ipak može utjecati.

„Ovo je savršena prilika za sve udruge koje organiziraju čišćenja plaža od plastičnog i ostalog otpada. Ovdje nije samo riječ o uklanjanju plastike s plaža, već o potencijalnom spašavanju cijele populacije rakova samaca“, ističu znanstvenici.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

Tijekom proteklih 20 godina objavljeno je 7000 studija o rasprostranjenosti mikroplastike

Prošlo je 20 godina otkako je u časopisu Science prvi put objavljena studija koja je ukazala na problem gomilanja sićušnih čestica plastike i vlakana u okolišu. Čestice su nazvane „mikroplastika“.