Mitske plaže još jednom postale odlagališta otpada
Početkom godine plaže na Baliju ponovno su bile prekrivene golemim količinama otpada
Poznate plaže na Baliju ponovno su bile zatrpane ogromnim količinama plastičnog otpada koje je na njih izbacio Indijski ocean. Stručnjaci tvrde kako je ovaj neugodan prizor postao već redoviti godišnji događaj koji se ponavlja zahvaljujući monsunu, lošem gospodarenju otpadom i globalnoj plastičnoj krizi.
Lokalne vlasti trudile su se obuzdati plimu otpada na plažama Kuta, Legian i Seminyak, na kojima je tijekom 1. i 2. siječnja ove godine prikupljeno oko 90 tona otpada. Prvog dana 2021. godine s ovih je plaža uklonjeno 30 tona otpada, dok se 2. siječnja ta količina udvostručila, a oko 70 posto otpada činila je plastika. Unatoč uloženim naporima lokalnih vlasti, komunalnih službi i stanovništva, otpad nije prestajao pristizati na obalu.
Onečišćenje plastikom predstavlja golem problem u Indoneziji čija je vlada u travnju 2020. godine usvojila Nacionalnu strategiju za borbu protiv krize plastičnog otpada koji utječe na morski ekosustav i gospodarstvo te zemlje, izvijestio je britanski Guardian. Navedenom strategijom se količine plastičnog otpada do 2025. godine planiraju smanjiti za čak 70 posto, a prema ambiciozno zacrtanom cilju do 2040. ga više uopće ne bi trebalo biti.
Dr. Denise Hardesty, stručnjakinja za plastični otpad i glavna istraživačica s australskog instituta CSIRO (Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation), tvrdi kako je situacija s plastičnim onečišćenjem plaža na Baliju iz godine u godinu sve gora.
„Nažalost, ovo za nas više nije novost i ne iznenađuju nas ovako velike količine otpada jer je stanje posljednjih deset godina jako loše“, rekla je dr. Hardesty koja je surađivala na izradi strategije indonezijske vlade. „Otpad vjerojatno nije došao s velike udaljenosti, a u Indoneziji ima još mnogo plaža koje su pretrpjele sličnu sudbinu.“
Plaže na jugozapadu Balija posebno su izložene gomilanju otpada tijekom monsunskih kiša i vjetrova, no dr. Hardesty tvrdi kako na sve veću količinu plastičnog otpada ipak utječe globalni porast proizvodnje plastike.
„Plaže širom svijeta bilježe porast otpada, ali u monsunskoj Aziji posebno je izražen jak sezonski utjecaj“, kaže dr. Hardesty te dodaje kako su lokalne zajednice i pojedinci sve aktivniji u pokušajima smanjenja upotrebe plastike, a postoji i niz pristupa koji se koriste za rješavanje problema. Osim toga, u CSIRO-u se nadaju kako će pomoću video nadzora i nove metode primjene umjetne inteligencije u Indoneziji uspjeti bolje pratiti gomilanje otpada i otkrivati njegova žarišta.
Dr. Gede Hendrawan, voditelj Centra za istraživanje oceana na balijskom sveučilištu Udayana, tvrdi kako je glavni problem plastičnog onečišćenja loše i neučinkovito gospodarenje otpadom u Indoneziji.
Guverner Balija, Wayan Koster, pozvao je u pomoć lokalno stanovništvo kako bi se očistile plaže koje su izuzetno važne za gospodarstvo otoka koji su prije pandemije koronavirusa godišnje posjećivali milijuni turista iz cijelog svijeta. Otok je tako svake godine posjetilo više od milijun Australaca, a vrlo je popularan i među kineskim posjetiteljima. Tako velik broj turista svakako je uz loše gospodarenje otpadom imao svoj doprinos onečišćenju plaža i oceana.
„Komunalne službe trebale bi na plaži Kuta imati učinkovit sustav za zbrinjavanje otpada te dobro opremljene radnike kako bi se nagomilani otpad mogao što brže očistiti“, rekao je guverner Koster. „Štoviše, navedene službe trebale bi tijekom kišne sezone raditi 24 sata dnevno.“
U ovo doba godine na Baliju bi obično boravile tisuće turista, no pandemija koronavirusa zaustavila je putovanja pa je posjetitelja na otoku vrlo malo. Indonezija je također zatvorila svoje granice za sve strane turiste od 1. do 14. siječnja kako bi pokušala zaustaviti širenje novih sojeva koronavirusa. Pandemija je teško pogodila gospodarstvo Balija, a znatan pad broja inozemnih turista ozbiljno je ugrozio lokalnu turističku industriju.
S.F. / Ekovjesnik