„Croatia: Full Of Plastic!“
Čini se da „domoljublje“ ne ide ruku pod ruku s brigom za zaštitu okoliša i zabranom jednokratnih plastičnih proizvoda
U Hrvatskoj ćemo još pričekati na zabranu plastičnih vrećica i ostalih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu te se nećemo svrstati uz bok država članica EU-a i ostatka svijeta koje su uvođenjem zabrane odlučile utjecati na rješavanje plastične krize.
Podsjetimo, krajem ožujka 2019. Europski parlament je odobrio novi zakon kojim se od 2021. godine zabranjuju plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili miješalice i slamke za piće. Zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su prijedlog direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koja je između tri glavne institucije EU-a dogovorena još u prosincu 2018. godine kada je dogovor postignut s ministrima EU-a podržala većina od čak 560 zastupnika.
Potaknute sve izraženijom krizom plastičnog otpada, neke su se države članice EU-a požurile sa zabranom jednokratnih plastičnih proizvoda te će do stupanja na snagu novog zakona 2021. godine biti u velikoj prednosti u odnosu na ostale, među kojima je, naravno, i Hrvatska.
Francuska je lagane plastične vrećice zabranila još 2016.
Plastični pribor, štapići za uši, miješalice za piće - sve su to plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu koji su od 1. siječnja 2020. zabranjeni u Francuskoj. Još početkom 2019. godine Italija se oprostila od upotrebe plastičnih štapića za uši. Ova zabrana je u skladu s najnovijim naporima naših jadranskih susjeda za smanjenje korištenja plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Neke otočne države su izglasale zabranu jednokratne plastike još ranije. Primjerice, Nova Kaledonija je odlučila zabraniti korištenje svih plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu od 2020. godine, no zabrana se počela provoditi već od 2019. godine. Početkom godine jednokratna plastika zabranjena je i u sedam karipskih zemalja, no za sličan dobar primjer ne moramo ići toliko daleko. Imamo ga u neposrednom susjedstvu jer je od 1. siječnja 2020. u svim beogradskim trgovinama zabranjena prodaja plastičnih vrećica!
Oporba podržala, vladajući odbili SDP-ov prijedlog
Klub zastupnika SDP-a je u saborsku proceduru uputio izmjene i dopune Zakona o održivom gospodarenju otpadom kojima su predložili opću zabranu korištenja plastičnih vrećica i plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu već od sljedeće godine. Međutim, Klub zastupnika HDZ-a odbacio je u srijedu SDP-ov prijedlog izmjena i dopuna Zakona o održivom gospodarenju otpadom, a podržali su ga oporbeni saborski klubovi.
„U posebnom fokusu odvojenog prikupljanja otpada je otpad od plastike. Svake godine Europa generira oko 25 milijuna tona otpada od plastike, od čega se svega 30 posto prikupi, a ostatak ostaje u okolišu. I to je problem s kojim se kao društvo doista moramo ozbiljno pozabaviti“, istaknuo je Mihael Zmajlović.
U SDP-u smatraju kako bi se time smanjio negativni utjecaj plastičnih proizvoda na okoliš, zdravlje ljudi i pridonijelo uspostavi kružnog gospodarstva, a njihova bi zabrana u Hrvatskoj, koja dominantno živi od turizma, značajno pridonijela smanjenju otpada.
„SDP izmjenama Zakona o održivom gospodarenju otpadom predlaže opću zabranu stavljanja u promet plastičnih vrećica, osim vrlo laganih biorazgradivih vrećica i vrećica koje su proizvedene iz obnovljivih izvora (sirovina), opću zabranu stavljanja na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, poput plastičnih štapića za uši, pribora za jelo, tanjura, slamki, štapića za miješanje pića, držača za balone, oksorazgradive plastike i spremnika za hranu i piće od ekspandiranog polistirena, za koje postoje održivo alternativni proizvodi i inovativna proizvodna rješenja, a koja se mogu ponovo koristiti“, rekao je Mihael Zmajlović.
Vladajući nas tako odbacivanjem prijedloga oporbe nisu svrstali uz bok država koje su se zabranom jednokratne plastike odlučile boriti protiv globalnog problema plastične krize. No, to nas i nije pretjerano iznenadilo s obzirom i na njihovu „nepodnošljivu lakoću neozbiljnosti po pitanjima klimatske krize“.
Podsjetimo, na Apel za klimatsku akciju, koji je potpisalo 556 hrvatskih znanstvenica i znanstvenika, Vlada RH odgovorila je šutnjom jer joj ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama očito nije prioritet. Čak ni tijekom (rotirajućeg) predsjedavanja Vijećem Europske unije, kojim su u pauzama njihovih unutarstranačkih sukoba, čini se, impresionirani samo oni.
S.F. / Ekovjesnik