Prijeti nam trostruko veća količina plastike u oceanima i to već za 20 godina

Razbijanje plastičnog vala: Koje su aktivnosti potrebne za sprječavanje dotoka plastike u oceane?

Hoćemo li se unatoč postignutom napretku ipak gušiti u morima plastike i jesu li svi dosadašnji napori uloženi u zaustavljanje porasta plastičnog onečišćenja bili uzaludni? Prema izvještaju „Breaking the plastic wave“ („Razbijanje plastičnog vala“) prijeti nam enormno povećanje plastičnog otpada u svjetskim morima i oceanima čija bi se količina u sljedećih 20 godina mogla gotovo utrostručiti.

Ako nastavimo s dosadašnjom proizvodnjom i upotrebom plastičnih proizvoda, količina plastike u svjetskim morima i oceanima mogla bi se utrostručiti već do 2040. godine. To je zaključak izvještaja „Breaking the plastic wave“ („Razbijanje plastičnog vala“) američke nevladine organizacije Pew Charity Trusts, objavljenog 23. srpnja 2020.

Na izvještaju su radili brojni svjetski stručnjaci, od kojih neki surađuju s Međuvladinim panelom za klimatske promjene (IPCC), te nam ukazuju na mogućnost dodatnog razbuktavanja plastične krize u godinama koje dolaze i eksponencijalnog rasta količine plastičnog otpada u morima i oceanima. Stručnjaci ovim izvještajem upućuju dramatično upozorenje o katastrofalnim posljedicama plastičnog onečišćenja ako svijet nastavi s dosadašnjom proizvodnjom plastike i njenim neučinkovitim zbrinjavanjem, ali ujedno predlažu aktivnosti kojima se ova crna predviđanja ipak mogu izbjeći.

Plastika je prisutna već posvuda na našem planetu pa i u najudaljenijim dijelovima i najvećim dubinama svjetskih oceana, ali izvještaj predviđa značajno pogoršanje i neslućenu devastaciju morskih ekosustava ako čovječanstvo ne promijeni svoj stav prema plastici. Kako se navodi u izvještaju, 2016. godine je u oceane ispušteno 11 milijuna tona plastičnog otpada, a očekuje se da će godišnja količina do 2040. narasti na gotovo 30 milijuna uz četiri puta veću količinu plastičnog otpada nego što ona danas iznosi. To je isto što i bacanje 50 kilograma plastike na svaki metar obale širom svijeta, navode autori izvještaja te ističu mogućnost dramatičnih posljedica za ribarstvo, zdravlje, proizvodnju hrane i porast emisija stakleničkih plinova.

  • Uz izostanak sustavnih promjena, godišnja količina plastike koja dospijeva u oceane može se smanjiti za svega sedam posto do 2040. godine. / Pixabay

Nedovoljno odluka, nepopravljiva šteta

U izvještaju se ukazuje na ograničenja javnih politika i niske stope recikliranja plastičnog otpada te se navodi kako razne strategije za plastiku, odnosno zabrane pojedinih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu poput plastičnog pribora za jelo, jednostavno nisu dovoljne. Naime, trenutnim se naporima za smanjenje plastičnog onečišćenja, uz izostanak sustavnih promjena, godišnja količina plastike koja dospijeva u oceane može smanjiti za svega sedam posto do 2040. godine.

Proizvodimo ogromne količine plastičnih proizvoda, a sustavi recikliranja u razvijenim zemljama ne uspijevaju održati korak s proizvodnjom plastike. Kao što su već ranije potvrdili brojni stručnjaci i organizacije za zaštitu okoliša, sustavi recikliranja ne funkcioniraju i ne omogućuju učinkovito recikliranje plastičnog otpada. Njegovo zbrinjavanje predstavlja velik problem čak i najbogatijim zemljama svijeta, a u zemljama koje ne raspolažu dostatnim kapacitetima i tehnologijom gospodarenja otpadom taj problem je još izraženiji jer u njima najčešće završava otpad iz najbogatijih zemalja svijeta.

Autori izvještaja stoga zahtijevaju sustavne promjene te provođenje ambicioznih planova i usklađenih akcija s ciljem smanjenja proizvodnje plastike i učinkovitog zbrinjavanja plastičnog otpada primjenom postojećih rješenja i razvojem novih tehnologija. Njihova poruka je jasna: ako ne učinimo ništa u naredna dva desetljeća, šteta će biti nepopravljiva.

  • Potrebno je zaustaviti izvoz „recikliranog" plastičnog otpada u cijelom svijetu. / Pixabay

Sredstva za djelovanje već postoje

Kako bi se izbjegle najcrnje prognoze, stručnjaci okupljeni oko nevladine organizacije Pew Charity Trusts vjeruju da postoje rješenja koja su tehnički izvediva, ekonomski održiva i društveno prihvatljiva. U izvještaju se stoga navodi osam važnih mjera djelovanja koje uključuju smanjenje proizvodnje plastike, fokusiranje na recikliranje, uvođenje alternativnih proizvoda i održivih materijala te ponovnu upotrebu, a ističe se i važnost unaprjeđenja gospodarenja i odvojenog prikupljanja otpada u srednje i nisko razvijenim zemljama svijeta te svakako povećane odgovornosti proizvođača i konačnog zaustavljanja izvoza plastičnog otpada u cijelom svijetu. Tako bi se na globalnoj razini plastično onečišćenje oceana do 2040. godine moglo smanjiti za čak 80 %, zaključuje se u izvještaju „Razbijanje plastičnog vala“.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Na pragu smo revolucije novih materijala

Potrošački konzumerizam i pretjerano iskorištavanje prirodnih resursa u cijelom su svijetu doveli do značajnih promjena u prirodi i narušavanja biološke raznolikosti, a gospodarenje otpadom postaje jedan od najvećih problema zaštite okoliša.

Podcjenjujemo li količinu mikroplastike u oceanima?

Nakon što je nedavno otkrivena dosad najviša razina mikroplastike na morskom dnu, novo istraživanje pokazuje da u oceanima može biti daleko više mikroplastike nego što je prvotno procijenjeno.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER