Trump najavio plan bušenja nafte u najvećem zaštićenom području SAD-a
Planom se otvara put za bušenje nafte i plina na obalnoj ravnici veličine od preko 70.000 četvornih kilometra do prosinca 2021. godine
Trumpova administracija priopćila je u ponedjeljak da će odobriti plan kojim se otvara put za bušenje nafte i plina na Aljasci, u području Arktičkog nacionalnog utočišta za divlju prirodu – najvećeg zaštićenog područja SAD-a. Postizanje cilja kojem je Republikanska stranka težila punih 40 godina samo je nastavak djelovanja vlade Donalda Trumpa koja uporno ignorira sva upozorenja na potrebu smanjenja potrošnje fosilnih goriva i negira klimatske promjene.
Taj potez omogućit će prodaju naftnih koncesija u zaštićenom području obalne ravnice veličine od preko 70.000 četvornih kilometara, u području gotovo netaknute divljine i mjestu sezonskih migracija sobova i pataka, kao i domu polarnih medvjeda i lisica koje tamo obitavaju cijele godine.
Na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak 17. kolovoza, ministar unutarnjih poslova David Bernhardt je izjavio da američka savezna vlada postupa po zakonu iz 2017. godine prema kojem je do prosinca 2021. predviđeno izdavanje koncesija u ovom zaštićenom području, iako je pogrešno rekao kako je to već moguće do kraja ove godine.
Predsjednik Trump tako nakon više od tri desetljeća ponovno oživljava nastojanja naftnih kompanija i čelnika Aljaske da iskoriste bogate resurse tog područja. Prema Bernhardtovim tvrdnjama, ovaj bi plan „mogao stvoriti na tisuće novih radnih mjesta“ i „pažljivo je prilagođen“ kako bi se minimizirao njegov utjecaj na okoliš.
Ovaj plan predstavlja jednu od najznačajnijih odluka u energetskoj politici koju će predsjednik Trump donijeti prije nego što završi svoj mandat u siječnju 2021. godine. Poznato je koliko je Trump proteklih godina žestoko poticao industriju fosilnih goriva u SAD-u, unatoč svim razarajućim klimatskim utjecajima izgaranja tih goriva – velikom porastu temperatura, sve učestalijim i intenzivnijim požarima, poplavama i olujama koje su pogodile ovu zemlju.
Prema analizi think tanka Centar za američki napredak (Center for American Progress), prodaja koncesija bi rezultirala ispuštanjem više od 4,3 milijarde tona ugljikovog dioksida tijekom predviđenog korištenja naftnih polja. Taj iznos odgovara količini od gotovo tri četvrtine američkih godišnjih emisija, a Bernhardt je procijenio da bi bušenje moglo započeti za otprilike osam godina te bi trajalo oko pedeset godina!
Udruge za zaštitu okoliša, kao i određen broj autohtonog stanovništva Aljaske - uključujući Gwich'in, pleme Athapaskan Indijanaca koji žive izvan utočišta, najavili su borbu protiv plana bušenja nafte i plina, kojem se unatoč odobrenju američkog Kongresa uspješno opiru posljednjih 40 godina.
Područje Arktičkog nacionalnog utočišta za divlju prirodu (Arctic National Wildlife Refuge) prostire se duž hladnih voda Arktičkog oceana te obuhvaća velika prostranstva tundre, planinska područja i borealne šume. Predstavlja stanište za više od 270 vrsta, uključujući i polarne medvjede čiji se broj od 1980. godine prepolovio na svega 900 jedinki, zatim oko 250 preostalih jedinki mošusnih goveda i gotovo 300.000 snježnih gusaka.
No, unatoč američkom Kongresu i zakonu iz 2017. godine, zbog brojnih polemika o zaštiti okoliša i klimatskoj krizi, nije sigurno hoće li za koncesije nafte i plina postojati interes velikih naftnih kompanija, a nekoliko velikih američkih banaka već je odbilo financirati projekte eksploatacije fosilnih goriva na Aljasci.
Također, stručnjaci smatraju da bi se navedena odluka mogla osporiti ako demokrati dobiju kontrolu nad Bijelom kućom, kao i nad Kongresom i Senatom. Joe Biden, demokratski predsjednički kandidat već je najavio da će trajno zaštititi Arktičko nacionalno utočište za divlju prirodu, što je ponovno potvrđeno u ponedjeljak iz njegove kampanje. Vođa senatske manjine Charles E. Schumer je također napisao na Twitteru kako se „neće prestati boriti za zaštitu Arktičkog utočišta i zaustavljanje plana Trumpove administracije“.
S.F. / Ekovjesnik