Drveće za smeće: Beograđani iz Bloka 70 mijenjaju svoj grad
Svatko od nas trebao bi biti dio promjene u svojoj sredini, a stanovnici beogradskog naselja Blok 70 pokazali su kako su promjene itekako moguće
Građanske inicijative sve su glasnije i u Beogradu, a zahvaljujući neodgovornom ponašanju i netransparentnom upravljanju lokalnih gradskih vlasti ni kvartovske pobune nisu rijetkost. Stoga je lako uočiti sličnost s problemima koji muče stanovnike određenih zagrebačkih gradskih četvrti, ali i s odlučnošću koja ih ujedinjuje u borbi za zaštitu njihove neposredne okoline te zajedničkom rješavanju gorućih pitanja i postizanju kvalitetnijeg života.
Stanovnici beogradskog Bloka 70 privukli su nam pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a iako smo u početku mislili kako je samo riječ o rješavanju jednog problema – uspostavljanja odvojenog prikupljanja otpada, uskoro smo otkrili kako je to samo jedna od cijelog niza aktivnosti izazvanih nezadovoljstvom centraliziranim načinom upravljanja beogradskih gradskih vlasti i odlučnim suprotstavljanjem sječi drvoreda lipa u njihovom naselju.
- Blok 70 u Novom Beogradu iz zraka / Foto: Blok 70 – Zajednička akcija
Za početak, beogradski Blok 70 jedan je od stambenih blokova u jugozapadnom dijelu Novog Beograda, na lijevoj obali rijeke Save te se proteže između Savskog keja i nebodera duž Ulice Jurja Gagarina. Njegovom sredinom prolazi šetalište kojim je spojen sa susjednim blokovima, a s južne strane leži na Savi na kojoj se nalaze otoci Ada Međica i Ada Ciganlija - popularna beogradska rekreacijska zona, poznata po plažama i sportskim objektima. Izgradnja Bloka 70 završena je sredinom 1970-ih, u vrijeme kada se u bivšoj zajedničkoj državi stanogradnji pridavala daleko veća pažnja u odnosu na današnju, mahom obilježenu beznačajnom arhitekturom, pretjeranom betonizacijom i manjkom zelenih javnih površina.
- Blokovi 70 i 70a nalaze se u jugozapadnom dijelu Novog Beograda, na lijevoj obali rijeke Save / Foto: Blok 70 – Zajednička akcija
O razlogu pokretanja Inicijative Blok 70 – Zajednička akcija pričali smo s Petrom Stanićem, jednim od njenih glavnih začetnika koji u ime Inicijative najčešće istupa u domaćim, ali i stranim medijima.
- Bračni par Petar i Maja Stanić vode udruženje za razvoj organske i tradicionalne poljoprivrede.
Dosta nam je da netko drugi odlučuje umjesto nas i o našem interesu
Kako je krenula cijela priča s osnivanjem Inicijative?
Sve je krenulo s obranom našeg drvoreda lipa. U lipnju ove godine doznali smo za plan izgradnje pješačko-biciklističkog mosta kojim bi se Novi Beograd preko našeg bloka trebao povezati s Adom Ciganlijom. Nismo imali nikakvih saznanja o mostu, niti nas je netko obavijestio o njegovoj izgradnji, pitao za naše mišljenje ili uopće objasnio kako će most izgledati. Odlučio sam potražiti više informacija u Urbanističkom zavodu Beograda i tako sam doznao da bi most trebao biti širok čak 15 metara što je za jedan pješačko-biciklistički most ipak previše. Iako mi to nije bilo poznato, rekli su mi da su anketirali građane i da se zbog izgradnje mosta ne planira uklanjanje drveća i smanjenje zelenih površina. U Beogradu svi pričaju o održivoj mobilnosti i to je sada jako „in“, a kako naš dio grada jedini nije povezan s centrom grada treba nam kvalitetna biciklističko-pješačka infrastruktura uz obalu rijeke Save, a ne ovakav green washing projekt koji bi doveo do negativnih posljedica i umanjio kvalitetu života svih naših sugrađana. Naime, pokazalo se da je ideja izgradnje mosta ipak samo paravan za izgradnju ogromne podzemne i nadzemne garaže te parkirališta za automobile svih stanovnika Novog Beograda, Zemuna i ostalih krajeva s lijeve strane Save koji dolaze na Adu. Sve to gradilo bi se na području našeg stambenog bloka, rekonstruirala bi se cijela ulica i posjekao velik broj drveća, između ostalog i drvored lipa. Te lipe su ovdje otkad znam za sebe i otkad ovdje živim, rasle su zajedno s nama četiri desetljeća.
- Dana 29. lipnja članovi Inicijative službeno su beogradskoj gradskoj upravi predali 7.556 potpisa za spas blokova od planirane betonizacije. / Foto: Blok 70 – Zajednička akcija
Zbog toga ste odlučili pokrenuti potpisivanje peticije?
Najprije sam o svemu obavijestio sugrađane, skupilo se odmah nas par stotina i počeli smo s potpisivanjem peticije jer smo u četiri dana trebali prikupiti određen broj potpisa i primjedbe dostaviti gradskoj upravi. Vrlo brzo smo prikupili 3.000 potpisa, a na kraju se taj broj popeo na 7.556. To je polovica od ukupnog broja stanovnika naša dva bloka, 70 i 70a, u kojima živi nas gotovo 15.000. U međuvremenu smo konzultirali i pravnike, a potpise smo predali i do danas nismo dobili službeni odgovor gradske uprave.
Jeste li u tome imali podršku medija i ostalih građana Beograda?
Teško se probiti u državnim medijima, ali uspjeli smo proširiti vijest i alarmirati sve naše susjede i javnost putem društvenih mreža i aplikacija za pametne telefone. Prilog o nama objavljen je i na portalu BBC-a, a poslije smo imali i javljanja za televizije N1 Srbija i Nova S. Tako smo iskoristili priliku da s našim aktivnostima upoznamo i širu javnost, a posebno s našim prijedlogom projekta razvoja održive urbane mobilnosti, nasuprot projektu gradskih čelnika koji naš blok žele pretvoriti u parkiralište za Adu. Mi predlažemo kvalitetnije povezivanje grada novom biciklističko–pješačkom infrastrukturom, kojom bi se svi novobeogradski blokovi i Zemun kvalitetno povezali s gradom i s Adom, kao i građani iz centra grada, Senjaka, Banovog brda, Čukarice i ostalih dijelova grada s Novim Beogradom i Zemunom. Tako bismo potaknuli sve građane i posjetitelje Beograda da za svakodnevno kretanje gradom umjesto automobila koriste bicikle čime bismo zajedno napravili veliki korak prema smanjenju onečišćenja zraka i svakodnevnih prometnih kolapsa.
- Inicijativa je u protekla tri mjeseca organizirala i nekoliko akcija čišćenja. / Foto: Blok 70 – Zajednička akcija
Spojila nas je potreba za promjenom
Na tome ipak niste stali, već ste počeli rješavati i druge probleme u svom stambenom bloku?
Da, kako nas je povezala opasnost od rušenja drveća i izgradnje parkirališta na području našeg bloka, počeli smo razgovarati o problemima koji nas muče i odlučili riješiti neke od njih, a susjedima dajemo savjete kako mogu riješiti svoje komunalne probleme. Na primjer, Savski kej se nije obnavljao od 1960-ih godina, a i ovog smo ljeta uočili radove na raskopavanju zelenih površina. Općenito imamo velikih problema s obnavljanjem i širenjem zelenih površina, a posebno smo nezadovoljni s održavanjem drveća. Također, veliki problem predstavlja gospodarenje otpadom, a pritom mislim na nedovoljan broj kanti i neredoviti odvoz. Kod nas je još uvijek sve isto kao u vrijeme Jugoslavije, sve se baca u iste kante, a one se rijetko prazne. U Beogradu su na nekoliko lokacija postavljeni podzemni kontejneri, ali ljudi nisu upućeni i nema edukacije građana o potrebi odvojenog prikupljanja otpada. Kontaktirao sam Gradsku čistoću, ali mi se uopće nisu javili, pa sam počeo tražiti savjete i pomoć stručnjaka. Tako smo se povezali s tvrtkom Ekostar Pak koja surađuje s tvrtkama i ne pruža usluge građanstvu, ali se inače bavi organizacijom edukacije s ciljem podizanja ekološke svijesti građana.
- Svaka zgrada i ulaz koji se prijave Inicijativi besplatno će dobiti spremnike, a na ovakav se način prikupljanja otpada želi motivirati i sve druge građan(k)e Beograda. / Foto: Blok 70 – Zajednička akcija
S navedenom tvrtkom uspjeli ste dogovoriti suradnju i konačno organizirati male reciklažne otoke?
S Ekostar Pakom smo uspjeli napraviti nešto što mnogima nije pošlo za rukom zadnjih 30 godina i nadamo se da ćemo suradnju podići na još veću razinu. Od njih smo dobili kutije i spremnike za odvojeno prikupljanje otpada te smo ih postavili u zgradama našeg bloka. Prije desetak dana počeli smo konačno odvajati otpad – staklo, papir, limenke i plastičnu ambalažu, a svaka zgrada ima svog predstavnika koji brine o popunjenosti spremnika i javlja nam kakvo je stanje. U svakoj smo zgradi trebali prikupiti suglasnost većine vlasnika stanova, a za to vrijeme smo educirali stanare o tome kako trebaju postupati s otpadom. S našom se idejom složila većina stanara, a u mojoj zgradi samo dvojica nisu pristali na ovaj način odvajanja otpada. S vremenom želimo dizajnirati prave reciklažne otoke sa spremnicima koje ćemo postaviti ispred zgrada i koji će se moći zaključavati. Svaka zgrada i ulaz koji se prijave u ovaj naš program besplatno će dobiti spremnike, a na ovakav način prikupljanja otpada želimo motivirati i sve druge građane Beograda.
- Akcija „Drveće za smeće" odvija se tijekom posljednjeg vikenda u studenom 2020. / Foto: Blok 70 – Zajednička akcija
„Drveće za smeće“
Što planirate sa sredstvima od prodaje prikupljenog otpada?
Ekostar Pak nam plaća za prikupljeni otpad, a novac koristimo za nabavu sadnica. Zato se naša akcija i zove „Drveće za smeće“ jer sav prikupljeni novac planiramo utrošiti na sadnice drveća i tako dodatno ozeleniti naš blok. Još u rujnu smo svakog tjedna organizirali akcije čišćenja u jednom dijelu našeg bloka, a ljude smo poticali da sa sobom donesu stari papir i limenke koje smo prodali i osigurali početna sredstva za nabavu sadnica. Tako smo pokrenuli akciju „Posadi svoj hlad“, a za sadnice smo prikupljali i donacije te smo tako uspjeli prikupiti 300 sadnica jasena. Od naših sredstava uspjeli smo kupiti 106 sadnica vrba i platana, a nabavili smo iz izravno po povoljnijim cijenama u jednom poljoprivrednom gospodarstvu iz Kruševca s kojim planiramo nastaviti suradnju.
Sadnju drveća planirate održati ovog vikenda?
Drveće sadimo u našoj velikoj akciji na Savskom keju u blokovima 70 i 70a od petka do nedjelje, kao i tijekom sljedećih vikenda, a ideja je da se svaki stanar brine o stablu koje će posaditi tijekom akcije, održava ga i zalijeva. Sadnju smo ove srijede uspjeli najaviti u emisiji „Probudi se“ na televiziji Nova S kada smo u izravnom prijenosu simbolično posadili našu prvu platanu. Pomogao nam je i Šumarski fakultet, a u pomoć su nam priskočili i radnici JKP Zelenilo-Beograd koji su iskopali jame za sadnice. Ovog ćemo vikenda osim navedenih sadnica presađivati mlada stabla koja rastu u našim blokovima, a kojima prijeti sječa radi čišćenja terena, tako da ćemo u ova tri dana posaditi između 500 i 600 stabala, ali na tome nećemo stati.
- Do kraja godine Inicijativa planira posaditi nekoliko stotina stabala. / Foto: Blok 70 – Zajednička akcija
Napomenimo da se građani i tvrtke i dalje mogu javljati Inicijativi te donirati sadnice, a možete ih kontaktirati putem e-mail adrese zajednicka70akcija@gmail.com.
Kako je rekao naš sugovornik Petar Stanić, čak i ako se ne slažu oko nekih stvari, uistinu je dobro kad se ljudi međusobno bolje upoznaju i surađuju u rješavanju zajedničkih problema.
Inicijativa koja postoji tek nekoliko mjeseci postiže već velike uspjehe u borbi za ljepši i bolji život građana ovog novobeogradskog stambenog bloka, a zahvaljujući kolektivnoj sadnji drveća djeca iz Bloka 70 i 70a rast će zajedno s mladim jasenima, platanama i vrbama, baš kao što su i njihovi roditelji rasli uz drvored lipa zbog čije je zaštite započela ova lijepa priča. O budućim akcijama ove Inicijative sigurno ćemo ponovno izvještavati, a dotad im šaljemo srdačne pozdrave sa zagrebačkog Prisavlja.
S.F. / Ekovjesnik