Zelena akcija: „Ćorić gomila afere, a novim Zakonom i otpad“
„Ćorić održava na životu neprihvatljive prakse i gura sustav protivan javnom interesu i zaštiti okoliša”
Ministar Tomislav Ćorić nastavlja s praksom devastacije okoliša, ovog puta, novim Zakonom o gospodarenju otpadom. Umjesto smanjenja i održivog gospodarenja, Zakon potiče gomilanje i spaljivanje otpada uz dokazano velike ekonomske i ekološke štete, poručuje Zelena akcija.
Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije danas su na performansu ispred zgrade Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja postavili transparent znakovitog naziva „Zakon o gomilanju otpada”. Upozorili su da predloženi Zakon neće doprinijeti smanjenju količine otpada, kao ni smanjenju nepoželjnog odlaganja i spaljivanja. Ujedno su pozvali javnost da iskoristi komentare Zelene akcije na e-savjetovanju te sudjeluje u javnoj raspravi do 13. prosinca.
„Novi Zakon o otpadu za naredno desetljeće prilika je da se Hrvatska napokon pomakne s europskog dna u neodrživom gospodarenju otpadom. Međutim, ministar Ćorić ne zamara se time, već uporno provodi politiku ignoriranja problema. Tako održava na životu neprihvatljive prakse i gura sustav protivan javnom interesu i zaštiti okoliša”, istaknuo je Marko Košak iz Zelene akcije.
- Foto: Zelena akcija
Osim što ne donosi dovoljno mjera za unaprjeđenje sustava, prijedlog Zakona degradira i pojedine postojeće pozitivne odredbe. Primjerice, cilj recikliranja od 60 posto do 2022. godine, koji je propisan važećim Planom gospodarenja otpadom (2017.-2022.), zamjenjuje se slabijim ciljem od 55 posto do 2025. godine. „Derogiranje ciljeva isključivo je u svrhu omogućavanja bogaćenja pojedinaca koji se bave unosnim poslovima sa smećem“, poručio je Košak.
Jedan od ključnih nedostataka novog Zakona je da oporaba otpada, poput spaljivanja u cementarama, po novom ne treba biti definirana prostornim planom, iako lokacije postrojenja mogu imati značajan utjecaj na kvalitetu života građana. „Ukidanje obveze definiranja prostornim planom neprihvatljiv je pokušaj gušenja glasa građana kojima treba biti omogućena rasprava o obradi otpada u njihovom okruženju”, pojasnio je Košak.
Višestruko je problematično i da se ponovo nameće obveza gradovima i općinama da miješani otpad predaju u regionalne centre, umjesto ekološki prihvatljive obrade u vlastitim postrojenjima. Centri to skupo naplaćuju nakon čega su gradovi prisiljeni dizati račune građanima. To se već događa na području Istre i Primorsko-goranske županije gdje su izgrađeni prvi centri (Marišćina i Kaštijun), a ovim prijedlogom Zakona potvrđuje se kao praksa i za ostatak Hrvatske. „Centri za smeće štete okolišu i društvu u cjelini. Oni omogućuju neučinkovito, neisplativo i okolišno štetno spaljivanje otpada, koje se novim Zakonom nažalost ne zabranjuje”, dodao je Košak.
U prijedlog novog Zakona prenose se tek minimalni zahtjevi EU direktiva, bez većih i potrebnih ambicija koje pokazuju odgovornije zemlje poput Slovenije, Irske, Francuske i Austrije. Dobar primjer su mjere za smanjenje jednokratne plastike. One se svode na zabranu samo određenih proizvoda, dok za ostale nisu propisani ciljevi smanjenja iz Direktive. „Ne zabranjuju se najtanje jednokratne plastične vrećice koje su jedan od najvećih zagađivača”, poručio je Košak te nadodao „Upitno je i ispunjenje minimalnih ciljeva s obzirom na dosadašnju praksu nepoštivanja propisa i nesankcioniranja prekršitelja, čime Zakon često ostaje samo mrtvo slovo na papiru”.
Dodatno zabrinjava činjenica da se Zakonom omogućuju različite interpretacije brojnih članaka koje se vrlo lako mogu iskoristiti na štetu građana i građanki. Najbolji primjer je način izračuna cijene javne usluge. „Ne definiraju se mehanizmi kojima bi se građane zaštitilo od nepravedne strukture cijene te nagradilo za pravilno postupanje s otpadom”, naglasio je Košak.
Zelena akcija poziva ministarstvo da prihvati argumentirane primjedbe organizacija civilnog društva i javnosti, kao i opetovana upozorenja od strane EU o potrebi ambicioznijih mjera za smanjenje otpada te razvoj sustava za ponovnu uporabu. „Ukoliko se Zakon usvoji u predloženom obliku, zabit će se i posljednji čavao u lijes nadi u poboljšanje sustava gospodarenja otpadom u idućih par godina“, zaključio je Košak.
- Foto: Zelena akcija
Podsjetimo, e-savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom traje do 13. prosinca 2020. Uključite se!
Ekovjesnik