U Europi se reciklira više od 40 posto otpadne plastične ambalaže
Hrvatska nije u društvu „najgorih, ali je ispod europskog prosjeka
Količina otpadne plastične ambalaže iznosila je 174 kg po stanovniku EU-a u 2018. godini, varirajući pritom od 67,8 kg po stanovniku u Hrvatskoj do čak 227,5 kg po stanovniku u Njemačkoj.
Prema procjenama Eurostata, u Europskoj uniji je u 2018. godini reciklirano 41,5 % otpadne plastične ambalaže, što je za 0,4 posto manje u odnosu na 2017. godinu (41,9 %). No, u obje je godine u sedam država članica EU-a reciklirano više od polovice proizvedene plastične ambalaže.
Stopa recikliranja otpadne plastične ambalaže od 2006.-2017. godine / Izvor: Eurostat
Najveću stopu recikliranja u 2018. godini imala je Litva (69,3 %), a slijedile su je Slovenija (60,4 % prema podacima iz 2017.), Bugarska (59,2 %), Češka (57 %), Cipar (54,3 %), Slovačka (51,4 %) i Španjolska (50,7 %). Bolje od prosjeka EU-a bile su još Nizozemska, Švedska, Njemačka, Italija, Rumunjska i Belgija.
Stope recikliranja u 2018. godini / Izvor: Eurostat
Hrvatska se našla u društvu Grčke, Estonije, Latvije, Poljske i Portugala, zemalja koje su ipak uspjele reciklirati više od trećine ukupno proizvedene plastične ambalaže. To pak nije uspjelo Malti koja je imala najnižu stopu recikliranja od svega 19,2 % (podaci iz 2017.), kao ni Francuskoj (26,9 %), Mađarskoj (30,0 %), Irskoj (31,0 %), Finskoj (31,1 %), Danskoj (31,5 %), Austriji (31,9 %) i Luksemburgu (32,3 %).
Kako se navodi u priopćenju, od 2008. do 2018. papir i karton činili su najveći dio otpadnog materijala za pakiranje u EU-u (31,8 milijuna tona u 2018.), a slijedili su plastika i staklo (14,8 milijuna tona za plastiku i 14,5 milijuna tona za stakleni otpad u 2018.).
S.F. / Ekovjesnik