Budućnost Europe: Hrvate terorizam zabrinjava više od klimatskih promjena
Za 45 % Europljana klimatske promjene glavni su globalni izazov koji utječe na budućnost EU-a
Istraživanje na razini EU-a pokazalo je da Europljani podupiru pokretanje Konferencije o budućnosti Europe. Velik broj njih smatra kako će kriza koronavirusa utjecati na budućnost Unije, dok se uvjerljiva većina (92 %) diljem država članica slaže da glas EU građana treba više uzimati u obzir pri odlukama koje se odnose na budućnost Europe.
Europski parlament i Europska komisija objavile su prvo istraživanje Eurobarometra koje su te dvije institucije zajednički naručile. Riječ je o Posebnom istraživanju Eurobarometra o budućnosti Europe, provedenom od 22. listopada do 20. studenoga 2020. u 27 država članica EU-a.
Ovo istraživanje, objavljeno prije potpisivanja Zajedničke izjave o Konferenciji o budućnosti Europe, pokazuje da velika većina ili 92 % građana svih država članica zahtijeva da se njihovi glasovi „više uvažavaju pri donošenju odluka o budućnosti Europe“. Kako se navodi u priopćenju Europskog parlamenta, upravo je to cilj Konferencije o budućnosti Europe - stvoriti novi javni forum za otvorenu, uključivu, transparentnu i strukturiranu raspravu s Europljanima/kama o pitanjima koja su im važna i koja utječu na njihov svakodnevni život.
Konferencija o budućnosti Europe
Tri četvrtine Europljana/ki smatra da će Konferencija o budućnosti Europe pozitivno utjecati na demokraciju u EU-u te se 76 % njih slaže da ona predstavlja znatan napredak u pogledu demokracije u EU-u (25 % se „potpuno slaže”, a 51 % se „uglavnom slaže”) pri čemu jasna većina u svim državama članicama EU-a podržava to stajalište.
Ispitanici/ce smatraju da bi ljudi iz svih slojeva društva trebali biti aktivno uključeni (51 %) – njih 47 % izjavilo je da bi mladi trebali imati važnu ulogu, kao i nacionalne vlade (42 %) te članovi akademske zajednice, stručnjaci, intelektualci i znanstvenici (40 %). Najveći broj ispitanika iz Hrvatske (56 %) izjasnio se kako mladi trebaju biti više aktivno uključeni u donošenje odluka o budućnosti Europe.
Također, nešto više od polovine Europljana ili 51 % njih željelo bi se uključiti. Pritom su ispitanici/ce iz Irske bili najentuzijastičniji (81 %), kao i oni iz Belgije (64 %), Luksemburga (63 %) i Slovenije (63 %).
Glas građana u EU-u
Iako se glasanje na europskim izborima većinom smatra (55 % ispitanika) najučinkovitijim načinom komunikacije s donositeljima odluka na razini EU-a (to smatra i 47 % ispitanika u Hrvatskoj), postoji vrlo snažna želja da građani EU-a dobiju veći utjecaj na odluke o budućnosti Europe. Od 92 % ispitanika koji misle da bi se glasovi građana EU-a trebali više uzimati u obzir, njih 55 % se „potpuno slaže”, 37 % se „uglavnom slaže”, dok se samo 6 % ispitanika ne slaže se s tom izjavom.
Inače, 27 % Europljana/ki podržava postojanje EU-a u sadašnjem obliku (25 % ispitanika u Hrvatskoj), dok 45 % njih također podržava ideju EU-a (HR 42 %), ali ne na način kako je do sada ostvarena. 21% ispitanika čine euroskeptici (HR 27 %), ali smatraju kako bi ipak mogli promijeniti svoje mišljenje, dok se 5 % ispitanika općenito protivi ideji Europske unije (isti postotak u HR).
Budućnost Europe
Čak šest od deset Europljana/ki slaže se da su zbog krize uzrokovane koronavirusom počeli razmišljali o budućnosti Europske unije (19 % se „potpuno slaže”, a 41 % se „uglavnom slaže”), dok se 39 % s time ne slaže (23 % se „uglavnom ne slaže”, dok se 16 % „nimalo ne slaže“). Građani/ke Italije, Mađarske, Luksemburga i Belgije najvećim dijelom smatraju kako će pandemija koronavirusa utjecati na budućnost Europe, dok je u Hrvatskoj takvih 16 %.
Od ispitanika se tražilo da odaberu što žele vidjeti u budućnosti Europe. Dva najčešće odabrana odgovora bila su usporedivi životni standard (35 %) i veća solidarnost među državama članicama (30%). Europljanima je važan i razvoj zajedničke zdravstvene politike (25 %) te usporedivih obrazovnih standarda (22%).
Hrvati/ice su u skupni ispitanika kojima je usporedivi životni standard (46 %) važniji od veće solidarnosti među državama članicama, kao i ispitanicima iz Bugarske, Litve, Češke, Portugala, Slovenije, Slovačke, Poljske, Rumunjske i drugih zemalja. S druge strane veća solidarnost među članicama EU-a važnija je ispitanicima iz Nizozemske, Švedske, Luksemburga, Irske, Danske, Belgije, Finske, Malte i Francuske. Ispitanicima iz Njemačke su pak podjednako važni usporedivi obrazovni standardi i solidarnost, u Italiji je to zajednička zdravstvena politika, dok Mađari traže dublju ekonomsku integraciju.
Prednosti i izazovi
Europljani smatraju da su glavne prednosti EU-a poštovanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava (32 %) te gospodarska, industrijska i trgovinska moć (30 %). Poštovanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u EU-u rangirano je kao najvažnija (ili najvažnija zajednička) prednost u 14 zemalja, osobito u Švedskoj, gdje 58 % ispitanika smatra da je to ključna prednost. Gospodarska, industrijska i trgovinska moć EU-a rangirana je kao najvažnija (ili najvažnija zajednička) prednost u devet zemalja, osobito u Finskoj (45 %) i Estoniji (44 %).
Ispitanicima iz Hrvatske je pak najveća prednost životni standard građana EU-a (45 %), kao i u Latviji, Bugarskoj i Poljskoj. Zanimljivo, samo 27 % ispitanika iz Hrvatske poštovanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u EU-u smatra glavnom ili najvažnijom prednošću EU-a.
Kao glavni globalni izazov koji utječe na budućnost EU-a jasno se ističu klimatske promjene. Kao glavni izazov navelo ih je 45 % Europljana/ki, ponajviše u Švedskoj (64 %), Danskoj, Njemačkoj, Luksemburgu i Nizozemskoj (po 60 %), zatim u Belgiji, Irskoj i Austriji. Na drugom i trećem mjestu su terorizam i zdravstveni rizici, koje kao izazove navode slični udjeli Europljana (38 % odnosno 37 %). Prisilne migracije i raseljavanje četvrti su izazov, koji je navelo nešto više od četvrtine Europljana (27 %).
Hrvatskim ispitanicima glavni izazov ipak predstavlja terorizam (34 %), a na drugom mjestu su im klimatske promjene (30 %), dok našim susjedima Slovencima terorizam i klimatske promjene predstavljaju podjednako važan izazov za budućnost Europe. Ispitanicima u Portugalu, Grčkoj i Španjolskoj su to zdravstveni rizici, a prisilne migracije i raseljavanje najviše zabrinjavaju ispitanike s Malte i iz Estonije.
Posebno istraživanje Eurobarometra br. 500 „Budućnost Europe” (EB94.1) provedeno je uživo te dopunjeno internetskim intervjuima, kada je to bilo nužno zbog pandemije. Ukupno je provedeno oko 27.034 intervjua.
Ekovjesnik