Istraživanje EP-a: EU sredstva samo za države koje poštuju vladavinu prava
Četiri od pet ispitanika smatra da se sredstva EU-a za oporavak trebaju osigurati samo državama članicama koje poštuju vladavinu prava i demokratska načela
Velika većina ili 60 % Europljana i Europljanki očekuje da će projekti iz plana oporavka Next Generation EU pomoći njihovoj zemlji u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije koronavirusa. Međutim, čak 41 % njih sumnja u sposobnost svojih nacionalnih vlada da pravilno koriste EU sredstva.
U posljednjem istraživanju javnog mnijenja, četiri od pet ispitanika (81 %) kaže da bi EU trebao osigurati sredstva samo državama članicama koje poštuju vladavinu prava i demokratske vrijednosti. U Hrvatskoj se s tim slaže 87 % ispitanika, izvijestio je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
„Europski parlament bio je jasnog stajališta da fondovi za oporavak EU-a ne smiju ići vladama koje ne poštuju temeljne demokratske vrijednosti ili ne podržavaju vladavinu prava. Ovo istraživanje potvrđuje da se velika većina građana EU-a slaže s time. Ukoliko dosljedno potkopavate vrijednosti EU-a, ne biste trebali očekivati sredstva EU-a." - rekao je predsjednik Europskog parlament David Sassoli.
- Detaljan prikaz rezultata istraživanja „Flash Eurobarometer“, nacionalne tablice s podacima, kao i potpune tablice s podacima mogu se pronaći putem sljedeće poveznice.
60 % ispitanih građana Hrvatske slaže se s potrebom postojanja učinkovite kontrole sredstava iz programa NextGenerationEU
Uoči govora o stanju Unije koji će se održati u srijedu 15. rujna, istraživanje Europskog parlamenta pokazuje jasnu javnu potporu za transparentnost i učinkovitu kontrolu sredstava iz programa NextGenerationEU. Prema istraživanju, 53 % građana u potpunosti se slaže da mora postojati učinkovita kontrola, a daljnjih 32 % uglavnom se slaže. Na razini EU-a samo 8 % ispitanika ne dijeli ovo mišljenje. U Hrvatskoj se s potrebom postojanja učinkovite kontrole u potpunosti slaže 60 % ispitanika, uglavnom 30 %, a ne slaže se 8%.
Stav većine građana EU-a dijeli i Europski parlament koji trenutačno pomno analizira nacionalne planove s Komisijom kako bi se osiguralo da se sredstva iz programa NextGenerationEU koriste u skladu s ciljevima ostvarivanja zelenijeg, digitalnijeg i otpornijeg europskog društva, ističe se u priopćenju.
Građani i građanke EU-a pozitivno ocjenjuju program oporavka Europske unije vrijedan 800 milijardi eura: tri od pet građana (60 %) vjeruje da će paket NextGenerationEU pomoći njihovoj zemlji u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije koronavirusa. Više od polovine ispitanih građana (59 %) također smatra kako će program pomoći njihovoj zemlji da se bolje pripremi za buduće izazove. U tom svjetlu, istraživanje također ukazuje kako 53 % europskih građana ima pozitivan stav prema Europskoj uniji, a samo 19% prilično ili vrlo negativan stav.
U Hrvatskoj 64 % građana vjeruje kako će sredstva instrumenta NextGenerationEU pomoći u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije, a 62 % vjeruje da će sredstva biti korisna i u pripremi za suočavanju s budućim izazovima. Više od polovine ispitanika u Hrvatskoj (55 %) ima pozitivnu predodžbu EU-a, a 14 % negativnu.
Inače, rezultati istraživanja upućuju na zabrinutost u nizu država članica EU-a oko sposobnosti nacionalnih vlada da na odgovarajući način iskoriste dodatna sredstva EU-a. Dok u tom pogledu u prosjeku 44 % građana vjeruje svojim nacionalnim vladama, 41 % ispitanika izražava sumnju, pokazujući značajne razlike u razinama povjerenja u EU-u. Najveća razina povjerenja je u Luksemburgu (74 %) i Danskoj, najmanja u Sloveniji (23 %) i Slovačkoj (26 %), dok u Hrvatskoj ona iznosi 31 %.
Za Europski parlament poštivanje vladavine prava od ključnog je interesa
Javno mnijenje također jasno podržava stav koji je nedavno u raspravi zauzeo Europski parlament o potrebi uvjetovanja, kontroli i transparentnosti korištenja europskog novca. To dolazi do izražaja i kroz stalnu potporu koju građani izražavaju za poštovanja načela vladavine prava kao uvjet za pristup sredstvima EU-a. Četiri od pet građana (81 %) slaže se da bi „EU trebao državama članicama omogućiti korištenje sredstava samo ako njihove vlade provode vladavinu prava i poštuju demokratska načela”. Rezultati istraživanja pokazuju ujednačeno visoku razinu potpore za takav pristup u svim državama članicama EU-a s relativno malim varijacijama. Potpora je visoka i u Hrvatskoj potpora gdje iznosi 87 %.
Promjena političkih prioriteta
Upitani kojim bi se temama Europski parlament trebao baviti kao svojim političkim prioritetima, ispitanici su na prvo mjesto stavili borbu protiv klimatskih promjena što podržava 43 % europskih građana. Daljnje ključne teme koje odgovaraju i prioritetima Parlamenta za oporavak nakon pandemije su: suzbijanje siromaštva i društvene isključenosti (32 %), potpore gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta te borba protiv terorizma (po 31 %). Na četvrtom mjestu sa po 27 % su javno zdravlje te migracije i azil. Značajno je napomenuti da su građani Mađarske i Poljske područje ‘demokracije i vladavine prava’ koje je u prosjeku u Europskoj uniji na osmom mjestu, stavili na sâm vrh prioriteta za rad Parlamenta (drugo mjesto u Poljskoj, treće u Mađarskoj!).
Kad je riječ o temama koje bi, prema građanima Hrvatske, trebale biti u fokusu rada Europskog parlamenta, najviše se ističu mjere za borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti te mjere za potpore ekonomiji i otvaranje novih radnih mjesta.
Istraživanje „Flash Eurobarometer“ za Europski parlament je provela agencija Ipsos European Public Affairs od 17. do 25. kolovoza 2021. godine, putem interneta na 26.459 ispitanika u dobi od 15 godina i starijih, u svih 27 država članica. Veličina uzorka je iznosila 500 ispitanika u Luksemburgu, Cipru, Malti te 1000 u svim ostalim EU državama članicama.
Detaljan prikaz rezultata istraživanja, nacionalne tablice s podacima, kao i potpune tablice s podacima mogu se pronaći putem sljedeće poveznice.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj / Ekovjesnik