FER nije „FER“ prema drveću

Na FER-u zbog postavljanja brze punionice za električna vozila posječena dva stabla!

Prošlog mjeseca u pogon je puštena prva brza punionica za električna vozila na FER-u. Pozdravljamo poticanje e-mobilnosti, no jesu li zbog toga morala stradati dva stabla?

Punionica je nabavljena u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta FLEXIBASE - Fleksibilnost mikromreža s visokim udjelom pretvarača“ iz Programa „Znanstvena suradnja“ Hrvatske zaklade za znanost, priopćili su s FER-a.

Kako je pojasnio voditelj projekta FLEXIBASE, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić sa Zavoda za visoki napon i energetiku, punionica je dio mikromreže SmartGrid Laba na FER-u, koja se sastoji od distribuiranih izvora fleksibilnosti temeljenih na pretvaračima. Na njoj će se testirati upravljački algoritmi razvijeni u svrhu optimizacije pogona mikromreže i zadržavanja njezine stabilnosti prilikom prelaska u otočni rad, odnosno odvajanja od distribucijske elektroenergetske mreže.

Na povezivanju e-punionice i upravljačkog sustava SmartGrid Laba sudjelovali su brojni istraživači sa Zavoda za visoki napon i energetiku, kao i članovi projektnog tima, a korištenje punionice besplatno je za djelatnike FER-a.

Iako nedovoljno brzo, posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj raste broj električnih i hibridnih vozila koji su značajni za smanjenje emisije stakleničkih plinova u cestovnom prometu (2012. samo 13, a 2019. godine 730 električnih vozila). Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, emisije CO2 u ukupnom domaćem prometu iznose oko 5,6 milijuna tona, od čega na cestovni promet otpada gotovo 3 milijuna tona. Poznato je da prosječno osobno vozilo u RH godišnje emitira oko 3 tone CO2, dok hibridna vozila godišnje emitiraju jednu tonu CO2, a električna vozila uopće nemaju emisija niti zagađuju okoliš bukom.

Poticanje e-mobilnosti kao „čistijeg“ prijevoza i razvoja prijevoznih sredstava koje pokreće električna ili druga energija koja ne ovisi o fosilnim gorivima vrlo je važno s ciljem smanjenja onečišćenja zraka. Stoga je hvalevrijedna odluka Fakulteta elektrotehnike i računarstva da u svom okruženju postavi punionicu za električna vozila.

  • Zelena površina s četiri stabla prije postavljanja e-punionice © Google Earth

No, postavlja se pitanje jesu li na FER-u, čineći za okoliš jednu dobru stvar, s druge strane napravili nepotrebnu i nepromišljenu štetu sječom stabala i postavljanjem e-punionice na zelenoj površini. U današnje vrijeme kad u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena očekujemo rješenja koja će utjecati na ublažavanje učinka urbanog toplinskog otoka, a brojni svjetski i europski gradovi ubrzano sade drveće i šire parkove i zelene površine, sječa svakog stabla trebala bi naići na oštru osudu struke i javnosti.

  • Zbog uređenja punionice stradala su dva stabla © Tonko Bogovac

Svako stablo je bitno, a te činjenice bi na jednoj visokoškolskoj i znanstvenoj ustanovi kao što je FER ipak trebali biti svjesni. Od FER-a smo zatražili obrazloženje o ovom „doprinosu“ prilagodbi klimatskim promjenama, koje u trenutku objave ovog članka još nismo dobili.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Rim donosi svoj prvi glavni plan za drveće

Zaštita, obnova i širenje zelenila tri su glavne odrednice novog Glavnog plana Grada Rima za provedbu intervencija na zaštiti, regeneraciji i širenju gradskih zelenih površina te ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama na urbanom području glavnog talijanskog grada.

Novim materijalima i tehnologijom do zelenije ekonomije

Kako novim materijalima i tehnologijama proizvodnje elektroničku industriju učiniti zelenijom? Kako proizvesti razgradive senzore i poluvodičke komponente koji se mogu ispisivati na papiru? Kako na savitljivim podlogama od neškodljivih materijala izraditi pametne senzore koji će omogućiti nosivu ili implantabilnu medicinsku dijagnostiku u pokretu, jeftini nadzor okoliša ili dati robotima osjet dodira? Kako smanjiti ugljični otisak proizvodnje, upotrebe i odlaganje elektroničkih uređaja?

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER