Prošlogodišnji katastrofalni požari u SAD-u povezuju se s gotovo 20.000 slučajeva COVIDa-19
Onečišćeni zrak inače povećava rizik od respiratornih problema, a prisutnost sitnih čestica u zraku predstavlja vektor za širenje zaraze koronavirusom
Mnogi će Amerikanci 2020. godinu pamtiti po pandemiji koronavirusa i katastrofalnim šumskim požarima, a povezanost ta dva užasna događaja upravo je potvrđena novom studijom znanstvenika sa Svučilišta Harvard.
Nova studija s Harvarda, objavljena prošlog petka u časopisu Science Advances, potvrđuje da je dim uzrokovan požarima na zapadnoj obali SAD-a povećao broj oboljelih i umrlih od COVIDa-19.
U studiji se navodi kako se čak 19.742 dodatna slučaja oboljenja od COVIDa-19, kao i 748 smrtnih slučajeva, sa sigurnošću može pripisati požarima u američkim saveznim državama Oregon, Kalifornija i Washington. Pravi krivac su sitne lebdeće čestice, poznate i kao PM 2.5. Dim prenosi male komadiće pepela punog cinka, nikla, željeza i drugih stvari koje su štetne za ljudsko zdravlje. Jednom kad te čestice dospiju u pluća ljudi, povećava se rizik od razvoja respiratornih bolesti, uključujući i COVID-19. Osim toga, dospijevanjem tih čestica u krvotok postoji vjerojatnost od razvoja neuroloških i kardiovaskularnih bolesti.
„Kao znanstvenici, nismo bili pretjerano iznenađeni rezultatima ove studije“, rekao je koautor studije Kevin Josey iz Harvardske škola za javno zdravlje (Harvard T.H. Chan Public School of Public Health). „Međutim, kao ljudi zaprepašteni smo velikim utjecajem požara na povećanje broja oboljelih i umrlih od COVIDa-19“, dodao je Josey.
- Požar „Apple Fire“ u Kaliforniji, koji je buknuo 31. srpnja 2020., opustošio je površinu od preko 13.500 hektara te stvorio dim koji je bio toliko masivan da je stvarao vlastite vjetrove. Foto: Brody Hessin / Wikimedia
Autori studije ispitivali su zapise o kvaliteti zraka i satelitske snimke iz 92 okruga u Kaliforniji, Washingtonu i Oregonu. Usredotočili su se na devetomjesečno razdoblje od 15. ožujka do 16. prosinca 2020. godine, izračunavajući izloženost PM 2,5 česticama u svakom okrugu. Zatim su uspoređivali povećanu izloženost PM 2,5 česticama s povećanim brojem slučajeva i smrtnošću od COVIDa-19. Autori su tako izračunali kako je povezanost dima uzrokovanog požarima povećala broj oboljelih za 11,7 %. Smrtnost od COVIDa-19 također je porasla za 8,4 %.
Povezanost je u nekim dijelovima navedenih američkih saveznih država bila veća u odnosu na druge. Na primjer, u okrugu Sonoma u Kaliforniji i Whitman u Washingtonu zabilježen je ogroman porast slučajeva COVIDa-19 i to od čak 65,3 %, odnosno 71,6 %, dok je broj smrtnih slučajeva povezanih s prekomjernom izloženošću PM 2,5 česticama najviše povećan u kalifornijskim okruzima Calaveras i San Bernardino (52,8 % i 65,9 %).
Katastrofalni požari i dalje bijesne Sjevernom Amerikom, Europom i drugim dijelovima svijeta, istovremeno s delta-varijantom koronavirusa. Znanstvenici s Harvarda upozoravaju kako ćemo se uz klimatsku krizu do sredine stoljeća vjerojatno suočiti s godišnjim „dimnim valovima“ ili razdobljima od najmanje 48 sati u kojima će šumski požari znatno povećavati koncentracije PM 2,5 čestica i ugrožavati sigurno disanje ljudi.
Podsjetimo, više znanstvenih studija potvrdilo je da je onečišćeni zrak povezan s višim stopama smrtnosti od koronavirusa, a s obzirom da inače povećava rizik od respiratornih problema, pokazalo se da prisutnost sitnih čestica u zraku predstavlja vektor za širenje zaraze.
S.F. / Ekovjesnik