Savski nasip prokopan radi izgradnje splavova
Nasip u Novom Beogradu probušen na četrdesetak mjesta
Savski nasip jučer je prokopan u dijelu između blokova 70 i 70A u Novom Beogradu. U grupi građana „Savski nasip“ ističu kako se nelegalni radovi izvode radi izgradnje novih splavova na Savi.
„Oštećenje nasipa je krivično djelo, ali splavari očigledno ne brinu jer imaju Vesićevu podršku, koji još od 2015. godine obećava rješavanje problema“, kazao je Oliver Ilić, predstavnik grupe građana „Savski nasip“, koja se suprotstavlja ugrožavanju sigurnosti građana i otimanju riječnih obala u Beogradu.
Naime, nelegalna gradnja na savskom nasipu u Beogradu višegodišnji je problem koji dosad nije uspjela riješiti nijedna gradska uprava. Nasip stanovnike Novog Beograda štiti od poplava te je najniži upravo u ovom dijelu grada.
„Čeka se zima s puno snijega, koju će pratiti visoki vodostaji. Istovremeno voda nadire iz nasipa kod zgrade „Gradskog zelenila“ u Bloku 70 (video) jer je očito probušena jedna od cijevi koje su protuzakonito postavljene kroz nasip“, kaže Ilić i dodaje kako se tako šire pukotine u nasipu, a prema navodima stručnjaka zbog ovakvih se oštećenja nasip može urušiti za svega nekoliko sati.
„Kad se to dogodi teško ćemo zaustaviti vodeni val, ali i materijalnu štetu koja bi se mogla mjeriti u milijardama eura. Šteta u stanovima, na automobilima, liftovima, dječjim vrtićima, školama, jaslicama“, dodaje Ilić.
Građani su nadležnima dosad uputili velik broj dopisa kojima su ih obavijestili o nelegalnim bušenjima nasipa. Prvi dopis upućen je 2018. godine kad je otkriveno nadiranje vode iz nasipa, najvjerojatnije uzrokovano bušenjem radi postavljanja električnih kablova i crijeva za vodu do splavova. Kako navode u grupi „Savski nasip“, tom su prilikom dokumentirali njih više od 40.
U grupi ističu kako je za ovu situaciju odgovorna Sonja Božović, tajnica za inspekcijske poslove Grada Beograda, koja nije naložila sanaciju nasipa, ni kažnjavanje počinitelja što joj je zakonska obveza. Također, o svemu je obaviješteno Gradsko vijeće Grada Beograda koje je nadležno za kontrolu rada gradskih službi pa tako i inspekcije. „Gradskim vijećem predsjedava gradonačelnik, a član vijeća je i zamjenik Goran Vesić. Vesić je odmah proslijedio naše pismo Sonji Božović na koju smo se žalili, no ona je ponovno dostavila neodređen odgovor o provođenju zakonskih odredbi i zaštiti građana od poplava“, dodaje Ilić. Pravog odgovora na zahtjeve građana i dalje nema.
Začarani krug nebrige, neodgovornosti i nesposobnosti nadležnih
U „Savskom nasipu“ objašnjavaju kako je Javno komunalno poduzeće „Beogradski vodovod i kanalizacija“ (BVK) priključilo splavove na vodovodnu mrežu, ali i da u poduzeću istovremeno tvrde kako nisu nadležni za crijeva od vodovodnog priključka do splava zbog kojih je nasip izbušen. U poduzeću tvrde kako ni nasip nije pod njihovom nadležnošću, već je za njega odgovorno JVP „Srbijavode“, u kojem pak kažu da su vodovodne cijevi i crijeva za vodu u nadležnosti BVK-a.
Nadalje, navode kako je gradonačelnik Beograda, Zoran Radojčić, već nanio veliku štetu time što je putem medija omalovažio opasnost ovih oštećenja nasipa i tako podržao gradske službe u neprovođenju zakonskih obveza. Slično je postupio i njegov zamjenik, Goran Vesić, koji je putem medija više puta najavio rješavanje problema splavova, iako rješenja postoje u postojećoj zakonskoj regulativi koja se ne primjenjuje.
Savski nasip od poplava brani cijeli Novi Beograd, u kojem više od stotinu tisuća ljudi živi na udaljenosti manjoj od dva kilometra do nasipa. Brojne škole, jaslice, dječji vrtići, stambene zgrade i trgovine nalaze se u neposrednoj blizini nasipa. „Umjesto da se ojača nasip zbog klimatskih promjena, dopušta se ugrožavanje života i imovine ogromnog broja ljudi“, zaključuje Ilić.
Podsjetimo, u katastrofalnoj poplavi uzrokovanoj obilnim oborinama u svibnju 2014. godine, u Srbiji su smrtno stradale 33 osobe, izravno je bilo ugroženo 1,6 milijuna ljudi, a materijalna šteta procijenjena je na 1,7 milijarde eura. Tada je najviše stradao Obrenovac - grad na desnoj obali Save, 20 km uzvodno od Beograda, u kojem je dubina vode u središtu grada dosegla nekoliko metara. Prema istraživanjima Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, glavni krivac za tolike gubitke ljudskih života i imovine bio je ljudski faktor – počevši od nedovoljno učinkovitog sustava obrana od poplava i nemarnog upravljanja infrastrukturom, preko zanemarivanja točnih prognoza o količinama oborina do potpuno neadekvatne reakcije lokalnih i nacionalnih vlasti, ali i najmanje tisuću podnesenih krivičnih prijava zbog prevara prilikom dodjele pomoći nakon poplava.
S.F. / Ekovjesnik