Copernicus (C3S): Ljeto 2022. najtoplije zabilježeno u Europi

Intenzivna serija toplinskih valova diljem Europe je uz neuobičajeno suhe uvjete dovela do ljeta ekstrema s rekordima u smislu temperature, suše i požara u mnogim dijelovima Europe

Kako ističe Freja Vamborg, viša znanstvenica u Copernicusovoj službi za klimatske promjene, podaci Copernicusove službe za klimatske promjene (C3S) pokazuju da u Europi nismo imali samo rekordne temperature u kolovozu, već i tijekom cijelog ljeta. Prethodni ljetni rekord star je samo godinu dana!

Copernicusova služba za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service - C3S), koju u ime Europske komisije provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts – ECMWF), objavila je svoje najnovije mjesečno izvješće o klimatskim promjenama kojima javnost obavještava o promjenama globalne temperature površinskog zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Sva izvješća temelje se na računalno generiranim analizama pomoću milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških stanica širom svijeta.

 

Kako se navodi u današnjem priopćenju Copernicusove službe za klimatske promjene (C3S), globalna prosječna površinska temperatura zraka u kolovozu 2022. bila je 0,3 °C viša od prosjeka za mjesec kolovoz u razdoblju 1991.-2020., što prošli mjesec čini trećim najtoplijim kolovozom u povijesti mjerenja. Izmjerene su vrijednosti slične onima za kolovoz 2017. i 2021., a k tome su oko 0,1 °C više od vrijednosti dosegnutih u kolovozu 2016. i 2019. godine.

Prosječna temperatura u Europi u kolovozu 2022. najviša je zabilježena kako za sam mjesec kolovoz, tako i za cijelo ljeto (razdoblje lipanj – kolovoz) sa značajnim razlikama od čak +0,8 °C u odnosu na kolovoz 2018., ali i +0,4 °C u odnosu na razdoblje lipanj – kolovoz 2021. godine.

U kolovozu su najviša odstupanja u odnosu na prosjek 1991.-2020. zabilježena na istoku Europe, dok su na jugozapadu kontinenta izmjerene temperature bile znatno iznad prosjeka u lipnju i srpnju 2022. U ovom dijelu Europe, kao i u središnjoj i istočnoj Kini tijekom sva tri ljetna mjeseca prevladavali su toplinski valovi, a jedno od najtoplijih ljeta imala je i Sjeverna Amerika.

Kolovoz 2022. je općenito bio znatno sušniji od prosjeka u većem dijelu zapadne i dijelovima istočne Europe. S druge strane, u većem dijelu Skandinavije i dijelovima južne i jugoistočne Europe kolovoz je bio vlažniji od prosjeka. Južne regije pogodila je „derecho“ oluja, praćena ekstremnim vjetrovima i grmljavinskim pljuskovima. Ljeto 2022. obilježili su vrući i suhi uvjeti u većem dijelu zapadne Europe, dok je u većem dijelu Skandinavije, zatim u regijama srednje i jugoistočne Europe, Grčkoj i zapadnoj Turskoj, uglavnom bilo vlažnije od prosjeka.

Vremenski uvjeti su također bili vlažniji od prosjeka u mnogim izvantropskim regijama Sjeverne Amerike i Azije, gdje su na mnogim mjestima obilne oborine izazvale poplave i plavljenja. Pakistan je doživio posebno teške uvjete s rekordnom količinom oborina. Među izvantropskim regijama sušnijim od prosjeka, posebno se ističu dijelovi Kine koji su imali jaku sušu. Ukupno gledano, ljeto je bilo sušnije od prosjeka u središnjoj Sjevernoj i Južnoj Americi te diljem središnje Azije. Na istoku Afrike, odnosno na Afričkom rogu (Somalijski poluotok), nastavila se suša, dok su u južnoj Aziji, posebice u Pakistanu, istočnoj Australiji i većem dijelu južne Afrike vremenski uvjeti uglavnom bili vlažniji od prosjeka.

  • Anomalije u oborinama, relativnoj vlažnosti površinskog zraka, volumetrijskom sadržaju vlage u gornjih 7 cm tla i površinskoj temperaturi zraka za ljeto (od lipnja do kolovoza 2022.) u odnosu na 1991.-2020 prema podacima ERA5. Tamnije sivo sjenčanje označava mjesta gdje vlažnost tla nije prikazana zbog ledenog pokrivača ili klimatološki niske količine oborina. Izvor: Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) / ECMWF

„Intenzivna serija toplinskih valova diljem Europe je uz neuobičajeno suhe uvjete dovela do ljeta ekstrema s rekordima u smislu temperature, suše i požara u mnogim dijelovima Europe, utječući na društvo i prirodu na različite načine. Podaci Copernicusove službe za klimatske promjene pokazuju da u Europi nismo imali samo rekordne temperature u kolovozu, već i tijekom cijelog ljeta, pri čemu je prethodni ljetni rekord star samo godinu dana”, komentiraja je Freja Vamborg, viša znanstvenica u Copernicusovoj službi za klimatske promjene.

 

Copernicus je sastavni dio svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU-a, i njegov je vodeći program promatranja Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih službi: atmosfera, pomorstvo, kopno, klimatske promjene, sigurnost i hitna pomoć. Pruža slobodno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurirane informacije vezane za naš planet i njegovo okruženje. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), agencijama EU i Mercator Océan, između ostalih.

 

ECMWF upravlja s dvije usluge iz programa EU Copernicus za promatranje Zemlje: Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus služba za klimatske promjene (C3S). Oni također doprinose Copernicus službi za upravljanje u hitnim slučajevima (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) neovisna je međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, koja proizvodi i širi numeričke vremenske prognoze svojim državama članicama. Ti su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Objekt superračunala (i povezana arhiva podataka) u ECMWF-u jedan je od najvećih takve vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25% svojih kapaciteta za vlastite potrebe. ECMWF je za neke aktivnosti proširio svoju lokaciju u svojim državama članicama. Osim sjedišta u Velikoj Britaniji i Računalnog centra u Italiji, od ljeta 2021. u Bonnu u Njemačkoj nalaze se i novi uredi s naglaskom na aktivnosti koje se provode u partnerstvu s EU-om, poput Copernicusa.

 

  • Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER