Slijedi li uz zahuktavanje građevinskih aktivnosti nastavak „zadarskog masakra motornom pilom“?
Urbano drveće je vitalni resurs svakog grada
Grad u kojem je prije 193 godine otvoren prvi javni gradski perivoj na hrvatskom tlu, danas očito ima problem s nedostatkom parkova i zelenih površina, ali i sve izraženijom betonizacijom.
Zadarski sociolog doc. dr. sc. Sven Marcelić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru na svom Facebook profilu često komentira društvena i politička događanja u zemlji, a osim što je svojim nastupom u showu „Potjera“ nedavno oduševio cijelu Hrvatsku, poznato je da redovito gostuje kao komentator na nacionalnim televizijama.
Današnjom objavom ponovno je privukao pažnju brojnih Zadranki i Zadrana, ali i građana/ki drugih hrvatskih gradova. Povod je vrlo aktualan i bitan, a odnosi se na važnost zaštite i ulaganja u zelenu infrastrukturu, kako u Zadru, tako i u ostatku Hrvatske. Prema podacima o završenim i nadograđivanim zgradama i stanovima, Zadar i Zadarska županija kao „miljenici“ građevinske industrije često zauzimaju sam vrh ljestvice hrvatskih gradova, čime se potvrđuje konstantan rast stanogradnje na ovom području. Naravno, uz pretjeranu izgradnju, ali i (pre)izgrađenost građevinskih parcela, najčešće se zaboravlja na sadnju drveća i uređenje zelenih površina.
U nastavku u cijelosti prenosimo objavu doc. dr. sc. Svena Marcelića pod naslovom „Zadarski masakr motornom pilom“:
„S obzirom na to da je završilo ljeto i završilo ograničenje gradnje u Zadru (a slično je i u drugim obalnim gradovima), jedan podsjetnik za sve one koji već sada znaju što ide sljedeće - zadarski masakr motornom pilom.
U prijevodu, novi stampedo na svaku raspoloživu građevinsku česticu donijet će još jedno smanjenje zelenih površina zbog maksimalizacije iskoristivosti parcela. K tome, periodički slušamo kako treba srušiti platane kod OŠ Petra Preradovića, gledali smo drvocid ispred svetog Šime, a zelenilo postoji uglavnom samo tamo gdje su gradili Austrija i Italija, uz pokoji park koji se još drži.
O tome kako ovaj trend izgradnje utječe na lokalno stanovništvo u smislu (ne)dostupnosti nekretnina po ostvarivim cijenama neću, nego o nečem drugom.
Ove dvije slike nastale su na pet metara razmaka u sedmom mjesecu u dva popodne, u trenutku kad je temperatura zraka bila 34 stupnja (prema mojem mobitelu).
Lijeva slika pokazuje temperaturu asfalta koji nije u hladu, dok je desno vidljivo koliko je smanjuje hlad koji radi drvo - radi se o 12,4 stupnja Celzija.
Betoniranje i asfaltizacija dovodi do znatnog povećanja temperature u gradovima, prema interdisciplinarnom istraživanju koje su proveli znanstvenici s, između ostalih, Yalea te Sveučilišta u Nanjingu i Bochumu.
Studija provedena na preko 2000 gradova pokazuje da su oni koji su pošumljeniji ili su strateški povećavali količinu drveća i zelenila ujedno i oni koji se sporije griju, dok je rast betonskih i asfaltnih površina povezan s većim zagrijavanjem. Naravno, to nije kauzalna veza, ali postoji jasna povezanost.
Drugim riječima, postoje stvari koje su izvan naše kontrole, ali i one koje nisu i na njih trebamo utjecati. A kritika betonizacije bez jasne slike jačanja zelenih površina je jedan od načina.“
- Zadar - ulaz u Perivoj kraljice Jelene Madijevke / Foto: Ekovjesnik
Osim što podižu estetsku vrijednost i atraktivnost gradova, a time i vrijednost nekretnina, zelene površine pogoduju mentalnom zdravlju urbanog stanovništva, smanjuju brzinu rada srca i osjećaj depresije, ali i stopu kriminala. Naravno, parkovi, drvoredi i zelene površine izuzetno su važni za prilagodbu klimatskim promjenama, a kriza koronavirusa potvrdila nam je potrebu i važnost ulaganja u zelenu infrastrukturu.
S obzirom da se 27. i 28. listopada 2022. u Zadru održava 4. hrvatski stručni skup o urbanom šumarstvu, i to na temu „Urbane šume: zelena pluća grada – Rekreativna i zdravstvena funkcija urbanih šuma i gradskog zelenila“, nadamo se da će doprinijeti boljem razumijevanju važnosti urbanog drveća u Zadru i svim hrvatskim gradovima. Kako je Grad Zadar jedan od organizatora ovog stručnog skupa, trebalo bi očekivati kako će se odnos prema zaštiti postojeće i ulaganju u novu zelenu infrastrukturu uskoro promijeniti.
- Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenim površinama
Podsjetimo, prema rezultatima prošlogodišnje studije Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), temeljem koje je objavljena rang lista europskih gradova s najvećim rizikom od smrti uslijed nedostatka zelenih površina, u odnosu na kvalitetu i ukupnu količinu zelenih površina, Split i Zadar najviše oskudijevaju zelenilom i prilično su visoko rangirani među 866 europskih gradova. Split je 277., a Zadar 302., odnosno čak 68,44 % građana/ki Splita i 54,58 % Zadra živi u dijelovima grada s manje zelenih površina od preporučenog. Naime, prema preporuci WHO-a, urbano stanovništvo na raspolaganju treba imati najmanje 0,5 hektara javne zelene površine unutar 300 metara linearne udaljenosti od svog prebivališta, odnosno u udaljenosti koja zahtijeva oko pet minuta hoda. Poštovanjem preporuka WHO-a u Splitu bi se tako godišnje mogla izbjeći 33, a u Zadru 14 smrtnih slučajeva. U zemlji koja posljednjih trideset godina bilježi drastičan pad broja stanovnika svaki bi život trebao biti vrijedan, zar ne?
S.F. / Ekovjesnik