Kampanjom „Stablo i čovjek“ udruga Eko-Zadar upozorava na pretjeranu betonizaciju Zadra
Sudjelujte u ispunjavanju ankete „Koliko je tebi Zadar zelen?“
Lokalnu kampanju „Stablo i čovjek“ udruga „Eko-Zadar” provodi kao partner na projektu „JEKA! - Jačanje eko-aktivizma za hitnu klimatsku akciju“
Kampanja „Stablo i čovjek“ udruge „Eko-Zadar” organizirana je u okviru projekta „JEKA!“ – Jačanje eko-aktivizma za hitnu klimatsku akciju, koji je podržan sa 149.850,00 eura financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadnja drveća, izrada murala i brošura te zagovaranje ozelenjavanja grada Zadra glavne su aktivnosti kampanje, a cilj joj je potaknuti građane na aktivno sudjelovanje u zaštiti i upravljanju gradskim zelenilom, kao i jačanje suradnje s tijelima javne vlasti.
Udruga „Eko-Zadar“ je u sklopu projekta izradila anketni upitnik pod nazivom „Koliko je tebi Zadar zelen?“ čiji je cilj dobiti uvid u razmišljanja i potrebe što većeg broja građanki i građana Zadra koji se svakodnevno susreću s različitim izazovima u svom gradu. To se posebno odnosi na područje prostornog uređenja i promjene u prostoru koje donosi ubrzana urbanizacija te problem upravljanja gradskim zelenilom i krajobrazom.
Anketa je anonimna, dostupna je putem sljedeće poveznice, a namijenjena je svim zainteresiranim građankama i građanima grada Zadra. U udruzi „Eko-Zadar“ također napominju kako je sudjelovanje dobrovoljno i jednostavno te se u bilo kojem trenutku može odustati od ispunjavanja. Rok za ispunjavanje anketnog upitnika je produljen pa građanke i građani Zadra mogu odgovoriti na postavljena pitanja i izraziti svoja razmišljanja do četvrtka 17. studenoga 2022.
Kampanja „Stablo i čovjek“ zagovara povećanje zelenih površina na građevinskoj čestici s trenutnih 20 na 30 posto, kao i definiranje elemenata zelenih površina u sklopu V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Zadra, očuvanje postojećih stabala te zaštitu pojedinih posebno vrijednih i starih stabala. Također, kampanjom se želi utjecati na veću koncentraciju stabala na površinama na kojima su ona potrebna – primjerice, očuvanje postojećih i sadnju novih drvoreda uz nogostupe i prometnice, ali i u nedovoljno ozelenjenim gradskim četvrtima kako bi krošnje stabala pružile potreban hlad i pomogle u smanjenju efekta urbanih toplinskih otoka.
Jedno od anketnih pitanja odnosi se i na potrebu zaštite dvostrukog drvoreda kostela (fafarikula) koji se nalazi uzduž ulice Put Dikla, a koji bi svakako trebalo sačuvati prilikom eventualnih rekonstrukcija navedene prometnice u budućnosti.
Prema podacima o završenim i nadograđivanim zgradama i stanovima, Zadar i Zadarska županija često zauzimaju sam vrh ljestvice hrvatskih gradova, čime se potvrđuje konstantan rast stanogradnje na ovom području. Naravno, uz pretjeranu izgradnju, ali i (pre)izgrađenost građevinskih parcela, najčešće se zaboravlja na sadnju drveća i uređenje zelenih površina. U udruzi „Eko-Zadar“ stoga smatraju kako se Prostornim planom treba propisati povećanje obveznih zelenih površina koje moraju biti sastavni dio svake građevinske čestice te preciznije definirati elementi zelenih površina.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ističu u „Eko-Zadru“ , na zadarskom području je u 2020. godini podignuto čak 816 objekata, odnosno 701 objekt je novosagrađen, a 115 objekata nadograđeno. Razvoj urbanizacije je neizbježan i nužan, no pri mnogim rekonstrukcijama i gradnji novih prometnica, stambenih i drugih objekata uklonjen je i premješten velik broj zrelih stabala, a sve brže nestaju čitave livade i šumarci. Navedeno ostavlja dojam da se važnost multifunkcionalnog zrelog drveća i bogatstvo okrupljenih zelenih površina kao ekosustava zanemaruje.
Nažalost, sadnjom novih, pojedinačnih, mladih stabala ne može se zamijeniti gubitak drveća starog preko pedeset godina, koja pružaju neizmjernu pomoć u borbi protiv klimatskih promjena, zadržavajući padaline i sprječavajući poplave, upijajući ugljikov dioksid svojim gustim krošnjama koje pružaju stanište mnogobrojnim pticama i drugim oprašivačima te istovremeno osiguravaju sve potrebniji hlad i snižavanje temperatura zraka. U udruzi „Eko-Zadar“ ovom kampanjom stoga ukazuju na važnost očuvanja postojećih zelenih površina uz sadnju novog drveća.
Uostalom, u Zadru u kojem je prije 193 godine otvoren prvi javni gradski perivoj na hrvatskom tlu (Perivoj kraljice Jelene Madijevke), posljednjih desetljeća nije uređena značajnija nova zelena površina ili park. Posljedice uznapredovalih klimatskih promjena osjećaju se u cijelom svijetu pa tako i u Zadru, stoga bi ozelenjavanje grada trebao postati jedan od prioriteta zadarske gradske uprave. Osim toga, i građevinskoj industriji trebalo bi konačno postati jasno da, osim što podižu estetsku vrijednost i atraktivnost gradova, zelene površine utječu i na vrijednost nekretnina.
Ekovjesnik