Antibiotici zaostali u obrađenom otpadu pridonose rezistentnosti okolišnih bakterija
Antibiotik za prevenciju, jer krava ne zna reći da je boli!
Preventivno korištenje antibiotika u stočnoj prehrani dovelo je do prisutnosti samih antibiotika, ali i njihovih metabolita u izmetu goveda. Njihovo uklanjanje konvencionalnim metodama obrade nije u potpunosti moguće tako da se oni počinju nakupljati u okolišu. Sve veća prisutnost raznih antibiotika u njihovoj okolini pridonosi povećanju rezistentnosti okolišnih bakterija na iste.
Nakon analize dva najkorištenija sustava za obradu otpada farmi, dva istraživanja sa Sveučilišta u Buffalu otkrila su da se antibiotici ne mogu u potpunosti ukloniti iz otpadnih tokova kravljeg izmeta na farmama. Nakon obrade, otpad i dalje sadrži antibiotike koji ispiranjem mogu dospjeti u okolinu potencijalno stvarajući veću otpornost okolišnih bakterija na antibiotike.
Obje farme, promatrane u istraživanjima, izdvajaju krutu tvar iz kravljeg izmeta i ostalog otpada prije nego li ga pošalju na daljnju obradu, točnije na postupak filtriranja kako bi se ono kasnije moglo koristiti kao gnojivo ili organska prostirka za stajske životinje.
Prvo istraživanje, objavljeno u časopisu Environmental Pollution, koristi sustav napredne anaerobne digestije u kojem se pomoću aktivnosti anaerobnih mikroorganizama te pasterizacijom uklanja organska tvar, smanjuju neugodni mirisi te, u konačnici, proizvodi bioplin (biogorivo). Nadalje, drugo istraživanje objavljeno u Chemosphere, usredotočilo se na to kako proces učinkovite reverzne osmoze - koja se koristi za pročišćavanje vode kroz niz membrana - utječe na uklanjanje antibiotika.
U oba slučaja, nakon sustava za obradu otpadnih tokova zaostala je i dalje zabrinjavajuća razina kako samih antibiotika kao aktivnih supstanci lijeka, tako i njihovih razgradnih produkata, i to više u tekućem nego u krutom dijelu otpadnog toka. Molekule antibiotika, prema istraživačima, migriraju iz tekućih dijelova gnojiva u krute tijekom obrade, a zbog toga što se ove tehnike obrade provode nakon odvajanja same krutine iz početnih otpadnih tokova, dio krute tvari se ne obrađuje.
Istraživači su posebno analizirali dvije vrste antibiotika. Jedan od njih je tetraciklin, koji kod ljudi pomaže u liječenju raznih stanja od akni do klamidije, a također se i koristi za liječenje raznih bolesti stoke. Drugi analizirani antibiotik je ionophore koji potiče rast krava muzara i liječenje parazitske bolesti kokcidioze. I tekući i kruti kravlji izmet sadržavao je bakterijski genom koji su pokazali otpornost na ove antibiotike.
Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, u SAD-u je 2016. godine prodano više od 13,6 milijuna kilograma odobrenih antibiotika za proizvodnju stočne hrane. To je samo mali dio ukupne količine antibiotika koji se koriste u svijetu svake godine. Istraživači navode da njihovo istraživanje, unatoč tome što je ispitana mala količina uzoraka, ukazuje na veći problem, a to je da ni jedan od ovih najčešće korištenih sustava za obradu otpadnih voda nije dizajniran za uklanjanje antibiotika.
„Ovaj problem nije ograničen samo na poljoprivredu. Današnji sustavi obrade otpadnih voda, uključujući one namijenjene za obradu komunalnih otpadnih voda, otpadnih voda bolnica te čak i otpadnih tokova industrija za proizvodnju antibiotika nemaju mogućnost uklanjanja antibiotika u potpunosti“, izjavila je autorica istraživanja Diana Aga. „Ovo je iznimno važan globalan problem jer povećanje rezistentnosti okoliša na antibiotike istraživačima nije u potpunosti poznat i predvidljiv proces. Moramo početi razmišljati o tome ako želimo spriječiti daljnje širenje otpornosti na antibiotike u okolišu.“
Barbara Kalebić / Ekovjesnik