Prvi slučaj ubojstva ugroženog plavog kita u posljednjih četrdeset godina?
Ubijanje kitova nastavlja se unatoč međunarodnoj zabrani komercijalnog kitolova
Aktivisti organizacije Sea Shepherd optužuju islandsku tvrtku „Hvalur hf“ za ubojstvo ugroženog plavog kita. Ukoliko se sumnje koje je potvrdio velik broj znanstvenika pokažu točnima, bio bi to prvi slučaj ubojstva ove ugrožene vrste u posljednjih četrdeset godina! Unatoč međunarodnoj zabrani komercijalnog kitolova iz 1986. godine, tri svjetske zemlje nastavljaju s provođenjem ove nehumane i okrutne prakse, a jedna od njih kitove ubija pod izlikom znanstvenog istraživanja.
Neprofitna organizacija Hard To Port prošlog je tjedna na svojoj Facebook stranici objavila fotografije koje su snimili aktivisti Sea Shepherd i koje upućuju na zaključak da je islandska kitolovna tvrtka „Hvalur hf“ ubila ugroženog plavog kita (Balaenoptera musculus).
Multimilijarder i vlasnik ove islandske tvrtke, Kristján Loftsson, prošlog je petka za australski ABC News izjavio kako je riječ o križancu plavog kita i kita perajara koji nije zaštićen od strane Međunarodne komisije za kitolov (IWC - International Whaling Commission). No ukoliko je riječ o ubojstvu zaštićenog plavog kita, bio bi to prvi slučaj takve vrste još od 1978. godine, navodi BBC News.
„Mogu prepoznati plavog kita kada ga vidim te sa sigurnošću tvrdim kako se ovdje radi o ubojstvu plavog kita, a ubio ga je dana 7. srpnja sam Kristján Loftsson“, izjavio je za ABC News Paul Watson, osnivač Sea Shepherda.
S Watsonom se slaže i dio znanstvenika
„Prema snimljenim fotografijama tvrdim da ubijena životinja ima sve karakteristike plavog kita“, izjavio je dr. Phillip Clapham iz Znanstvenog centra za ribarstvo Američke nacionalne oceanografske i atmosferske službe (NOAA) na Aljasci, navodi BBC News. „S obzirom na izgled, a ponajviše temeljem boje kita, gotovo da nema mogućnosti da ga iskusni promatrač pogrešno identificira kao bilo koju drugu morsku vrstu“, dodao je dr. Clapham.
Arne Feuerhahn iz organizacije Hard to Port, koja je objavila fotografije, izjavio je kako većina stručnjaka koje je njegova organizacija konzultirala potvrđuje da je riječ o plavom kitu, no neki ipak sumnjaju da bi mogao biti križanac.
Potonje mišljenje dijeli i Gisli Arnor Vikingsson s Islandskog pomorskog instituta.
„Prema fotografijama zaključujemo da je riječ o kitu križancu i gotovo smo u potpunosti sigurni, no pravu potvrdu dobit ćemo tek na jesen kada ćemo raspolagati nalazima DNA testa“, rekao je Gisli Arnor Vikingsson za ABC News.
Određivanje vrste ubijenog kita od velike je važnosti jer o tome ovisi hoće li se tvrtka „Hvalur hf“ morati suočiti s optužbom za ubojstvo ugrožene životinjske vrste.
Unatoč međunarodnom moratoriju na komercijalni kitolov, Island i dalje izdaje dozvole za lov i ubijanje kitova perajara (Balaenoptera physalus), najbližeg srodnika plavog kita koji se ne smatra ugroženom vrstom. Međutim, Island poštuje međunarodnu zabranu lova i ubijanja plavih kitova, koji su ujedno i najveća životinjska vrsta na Zemlji te mogu narasti do 30 metara i doseći težinu od gotovo 200 tona, a životni vijek im je između 70 – 90 godina.
„Ukoliko se ovdje radi o plavom kitu, onda govorimo o kršenju zakona, za što postoje propisane novčane kazne, a tvrtka bi mogla i izgubiti licencu za kitolov“, izjavio je Arne Feuerhahn za BBC News.
Tijekom 20. stoljeća broj plavih kitova smanjen za 90 posto
U tvrtki „Hvalur hr“ očekuju potvrdu da se radi o križancu kitova, no takvi su kitovi također vrlo rijetki, a „od 1983. godine u svijetu ih je zabilježeno svega pet“, tvrdi Astrid Fuchs iz organizacije Charity Whale and Delphin.
Prema Međunarodnom fondu za dobrobit životinja (IFAW), Island i Norveška jedine su dvije zemlje koje ustrajno provode otvoreni komercijalni kitolov, no kitove ubijaju i Japanci. Japanska kitolovna flota isplovljava dvaput godišnje, a njihovi rezultati su zastrašujući.
Na sjevernom Pacifiku, japanski kitolovci godišnje ubiju i do 200 kljunastih kitova (B. acutorostrata, B. bonaerensis), 50 Brydeovih kitova (B. brydei), 100 Rudolfijevih (sej) kitova (B. borealis) i 10 ulješura (Physeter macrocephalus), a sve pod krinkom znanstvenih istraživanja! Prije nego što je presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ) kitolov zabranjen kao ilegalna aktivnost, japanski su kitolovci svake godine u utočištu Južnog oceana ubijali po 935 kljunastih kitova i 50 kitova perajara.
Tvrtka „Hvalur hf“ je prema podacima Sea Shepherda tijekom ove sezone ubila već 21 kita. Nicola Beynon, voditeljica kampanje Humane Society Internationala za Australiju, izjavila je za ABC News kako se nada da će publicitet oko ovog ubojstva potaknuti Islanđane na konačnu zabranu komercijalnog kitolova.
„Ubijena životinja izgleda kao plavi kit, ali ako i nije, riječ je o rijetkom kitu križancu, a oni su također visoko ugrožene životinje“, rekla je Nicola Beynon. „Ovaj čin je neoprostiv i nadamo se da će islandska javnost zbog toga protestirati.“
Okrutna i nehumana praksa komercijalnog kitolova ne pripada u 21. stoljeće i vrijeme je da se već jednom zauvijek zaustavi.
S.F. / Ekovjesnik