Publikacijom su dokumentirane dvije godine (2019. i 2020.) novih umjetničko-znanstvenih  istraživanja land arta i land art izvedbi na dvije lokacije: u Ozlju i okolici te Jakovlju, a na zasadama tradicije Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, uz suradnju s Institutom za etnologiju i folkloristiku i Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Gubimo sve više biljnih vrsta, dok se neke vrste šire velikim područjem. Novo istraživanje po prvi put dokazuje ubrzan pad biološke raznolikosti u visokim planinama, kao i u šumama te na livadama i pašnjacima u nizinama. Glavni razlog promjena biljnih vrsta su povećane količine dušika u tlu koje su uzrokovane intenzivnom poljoprivredom.

Postoje brojne studije koje potvrđuju da buka izazvana ljudskim utjecajem šteti morskim sisavcima, no isto tako utječe i na ribe, beskralježnjake, morske ptice i gmazove

Izložba „Poslije nas potop” („Nach uns die Sintflut“) u muzeju Kunst Haus Wien traje sve do 14. veljače 2021. godine

Vodeći hrvatski klimatolozi Lidija Srnec i Branko Grisogono za portal Dnevnik.hr govore o tome što se događa s klimom, tko je mijenja i kakav će utjecaj imati na naš život.

Planet se trenutno zagrijava brže nego ikada u povijesti. Već i ptice na grani znaju da se ne radi o uobičajenom prirodnom ciklusu, dapače klimatske promjene itekako osjećaju na svom perju, no znanstvenici su ovom novom studijom to konačno i potvrdili.

Promjenjiva klima mijenja oceane na brojne načine te se koraljni grebeni diljem planeta možda neće moći prilagoditi kako bi preživjeli.

Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju (ICS - International Commission on Stratigraphy) uskoro će morati donijeti važnu odluku. Radna skupina za antropocen je s 29 glasova za i 4 protiv izglasala proglašenje novog suvremenog razdoblja, a službeno ICS-ovo usvajanje očekuje se kroz sljedeće dvije godine.

Moderni svijet uskoro će prijeći temperaturni vrhunac od prije 3 milijuna godina budući da je razina CO2 već oborila drevni rekord. Zabrinjavajući rezultati nove studije upućuju na jaku osjetljivost Zemljinog sustava na relativno male promjene količine CO2 u atmosferi.

Prema najnovijoj studiji znanstvenika londonskog Sveučilišta UCL, u genocidu američkih Indijanaca, počinjenom od strane europskih kolonizatora u 16. i 17. stoljeću, ubijeno je toliko ljudi da je to rezultiralo značajnim hlađenjem planeta Zemlje.