Prema podacima Copernicus službe za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service - C3S), dnevna globalna prosječna temperatura dosegla je novi rekord. U nedjelju 21. srpnja 2024. prosječna temperatura na Zemlji bila je 17,09 °C te je tako neznatno premašila prethodni rekord od 17,08 °C zabilježen 6. srpnja 2023.

Rekordni ili gotovo rekordno visoki vodostaji zabilježeni su u velikim riječnim slivovima i to zbog niza oluja između listopada i prosinca. Preliminarne procjene pokazuju da je u Europi poplavama bilo pogođeno oko 1,6 milijuna ljudi, a oko 81 posto godišnjih gospodarskih gubitaka prouzročenih utjecajima klimatskih promjena nastalo je zbog poplava.

Iza nas je dosad najtoplija veljača s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 13,54 °C, što je 0,81 °C iznad mjesečnog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,12 °C iznad temperature prethodno najtoplije veljače 2016. godine.

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) pratila je nekoliko ključnih klimatskih pokazatelja tijekom cijele 2023. godine, izvještavajući o vremenskim uvjetima i globalnim temperaturama koje su nakratko nadmašile predindustrijske razine za više od 2 °C. Dosad nezabilježene visoke globalne temperature od lipnja nadalje dovele su do toga da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja, uvelike prestigavši 2016., prethodnu najtopliju godinu.

Godina 2023. bit će najtoplija u povijesti mjerenja s najtoplijom borealnom jeseni i najtoplijim mjesecom studenim zabilježenim na globalnoj razini, objavila je u srijedu Služba za klimatske promjene Coprenicus (C3S).

Globalne prosječne temperature površine mora prošlog su mjeseca dosegle razine bez presedana za lipanj. U sjevernom Atlantiku zabilježene su iznimno tople površinske temperature mora uz nekoliko ekstremnih morskih toplinskih valova.

Ekstremne temperature su u lipnju 2022. zbog izuzetno jakih toplinskih valova zabilježene diljem Europe i svijeta, posebice u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji. Iznadprosječne temperature zabilježene su i u Kini, Japanu i SAD-u, a ispodprosječne na Grenlandu i većem dijelu Južne Amerike.

U Europi je 2021. zabilježeno najtoplije ljeto u povijesti mjerenja uz 1,0 °C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020., praćeno velikim poplavama u zapadnoj Europi i suhim uvjetima na Mediteranu.

Prošla je godina na globalnoj razini bila peta najtoplija, a iako se kao tek neznatno toplija od 2015. i 2018. ubraja među „hladnije“, Služba za klimatske promjene europskog programa Copernicus (C3S) upozorava kako je posljednjih sedam godina dosad najtoplije razdoblje u povijesti mjerenja. U Europi je zabilježeno dosad najtoplije ljeto, a pamtit ćemo ga po katastrofalnim poplavama, toplinskim valovima i šumskim požarima.

Prošla je godina na globalnoj razini bila jedna od tri najtoplije te šesta u nizu izuzetno toplih godina koja je ujedno obilježila kraj dosad najtoplijeg desetljeća. Prema najnovijim podacima, posljednje petogodišnje prosječne temperature najviše su ikad zabilježene i to za 1,2 °C iznad prosjeka za razdoblje 1850.-1900., a koncentracije glavnih stakleničkih plinova (CO2 i CH4) nastavile su rasti te su dosegle najviše godišnje razine od 2003. godine od kada se provode satelitska promatranja.