Osim stvaranja lijepe i ugodne atmosfere u urbanim područjima, drveće i parkovi svakako doprinose dobrobiti ljudi. Drveće filtrira onečišćivače iz zraka, stvara sjenu i snižava temperaturu tijekom ljetnih vrućina, ali i potiče ljude da provode više vremena na otvorenom.

Zaklada Arbor Day i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) još jednom su prepoznali aktivnosti i mjere Grada Ljubljane na području brige o urbanom drveću u 2024. godini te Ljubljani šestu godinu zaredom dodijelili titulu „Grada drveća“.

„Umjesto čempresa koji su uklonjeni zbog izgradnje kompleksa novog autobusnog kolodvora tvrtka Best in Parking sadi 40 stabala trnovca“, priopćili su iz „Office-Kroatien“ navedene tvrtke. Možda bi sve bilo u redu da se posječeni čempresi ne „zamjenjuju“ stablima na par kilometra udaljenoj lokaciji.

Gradonačelnica Firence Sara Funaro pokreće zelenu revoluciju kako bi glavni grad Toskane postao što održiviji i zeleniji. Za plan kojim će se značajno izmijeniti izgled grada već je izdvojeno 10 milijuna eura.

Po uzoru na „superblokove“ u Barceloni, i u Beču nastaje prvi Supergrätzl. Ideja „superbloka“ jest smiriti promet, odnosno onemogućiti prolazni promet čime se stvara više prostora za ljude i zelenilo, a kvaliteta života neupitno se povećava.

„Stabloteke“ u varaždinskim parkovima: najmlađi poslali snažnu poruku o važnosti stabala za život u gradu

Istraživači Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich) identificirali su mehanizam samoregulacije u europskim listopadnim stablima koji ograničava duljinu njihove vegetacijske sezone pa stabla koja više fotosintetiziraju u proljeće i ljeto ranije gube lišće.

Nakon više od tri godine radova, jedna od najprometnijih zračnih luka na pacifičkom sjeverozapadu predstavila je svoj prošireni glavni terminal koji sada natkriva drveni krov površine od nevjerojatnih 36.000 četvornih metara. Deseci stabala, tisuće drugih biljaka i prirodno svjetlo koje prodire kroz novi drveni krov stvaraju ugodnu atmosferu u užurbanom i ambiciozno proširenom terminalu.

U Beču je razvijeno novo inovativno rješenje za održivo korištenje kišnice i održavanje vlažnosti tla oko uličnog drveća tijekom dugih sušnih razdoblja. Riječ je o takozvanom „spužvastom kamenu“ (njem. Schwammstein) koje prikupljenu kišnicu duž ulica preusmjerava u tlo oko drveća, a zalijevanje se regulira pomoću inteligentnog ventila. Prvi „spužvasti kamen“ sada je postavljen i u bečkom Alsergrundu.

Uoči prvog ovogodišnjeg toplinskog vala i visokih ljetnih temperatura, Grad Rim počinje s provedbom Zelenog plana za hitne slučajeve koji je odobrilo Gradsko vijeće Rima na svojoj sjednici održanoj 6. lipnja 2024.