Udruga Sunce pokrenula je kampanju pod nazivom „More puno života“, koja ima za cilj podizanje svijesti hrvatske javnosti o neophodnosti učinkovitih zaštićenih područja u moru te njihovim prednostima i dugoročnim koristima za zajednicu.

U usporedbi s ostatkom svijeta, posebice drugim razvijenim zemljama, SAD se jednostavno ne može pohvaliti svojim količinama otpada i stopom njegovog recikliranja. Iako stanovništvo SAD-a čini samo četiri posto ukupne svjetske populacije, ova zemlja proizvodi 12 posto ukupnog svjetskog otpada ili 239 milijuna tona godišnje.

Nakon kineskog uvođenja zabrane uvoza plastičnog otpada, izvoznici reciklabilne plastike preorijentirali su se na druge zemlje jugoistočne Azije koje su svojim mjerama uskoro ograničile uvoz plastičnog otpada. Sljedeća žrtva postala je Indonezija, no i ta zemlja odbija postati odlagalište otpada bogatih zemalja. Krajem prošlog tjedna visoki indonezijski dužnosnik izjavio je kako je pet kontejnera s otpadom vraćeno natrag u SAD.

Od požara u Kaliforniji do poplava u Japanu – godina na izmaku jasno nam je pokazala da klimatske promjene nisu samo prijetnja budućnosti. Oni kojima to još nije jasno trebali bi proučiti izvješće dobrotvorne organizacije Christian Aid koje upozorava na najrazornije ekstremne vremenske nepogode u 2018. godini i visinu materijalnih šteta.

Prenapučena filipinska prijestolnica Manila s gotovo 13 milijuna stanovnika poznata je po nesnošljivim prometnim gužvama, pa ne čudi što se često proglašava i gradom s najgorim prometom na svijetu. Uz zabrinjavajući problem onečišćenja zraka kao moguće rješenje nametnuo se plan izgradnje posve novog, održivog grada pod nazivom New Clark City.