Kako bi poduzeća mogla poštovati zakonodavstvo EU-a o krčenju šuma, kojim se osigurava da proizvodi koji se prodaju u EU-u ne potječu s iskrčenih zemljišta, obveze bi se odgodile za godinu dana.

Dana 29. lipnja 2023. na snagu je stupila pionirska Uredba EU-a o lancima opskrbe bez krčenja šuma, koja je ključna sastavnica borbe protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti.

Kako bi se suzbile klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti, nova uredba obvezuje poduzeća da osiguraju da proizvodi koje prodaju u EU-u ne dovode do krčenja i propadanja šuma. Nova uredba usvojena je s 552 glasa za, 44 protiv i 43 suzdržana.

Prvim postignutim velikim dogovorom na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu, 110 svjetskih čelnika obećalo je da će do kraja ovog desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla te u tu svrhu osigurati značajna javna i privatna financijska sredstva.

Više od stotinu organizacija civilnog društva pokreće kampanju #Together4Forests kojom se EU poziva na odlučnu akciju i uvođenje novog zakona koji bi se uhvatio u koštac s europskim doprinosom globalnom gubitku šuma i osigurao da ništa što se prodaje u Europi ne doprinosi uništenju šuma i ekosustava ili povezanim povredama ljudskih prava.

Prema novom izvještaju organizacije Palm Oil Transparency Coalition, europski uvoznici palminog ulja neće uspjeti ostvariti postavljeni cilj nulte stope deforestacije do 2020. godine, a time ni prodavati isključivo palmino ulje certificirano kao održivo ili „deforestation-free“.

Opći cilj inicijative je pojačati djelovanje EU-a protiv krčenja tropskih šuma i propadanja šuma razvijanjem koherentnijeg i sveobuhvatnijeg pristupa problemu

U posljednje dvije godine Europska komisija i nekoliko europskih zemalja osmislili su planove za ograničavanje uvoza palminog ulja zbog brige za okolišni utjecaj tih usjeva. Najveći svjetski proizvođači palminog ulja pokrenuli su zatim vrlo agresivne diplomatske protunapade, prijeteći da će obustaviti ugovore vrijedne nekoliko milijardi dolara, i to uvoz gotovo svega – od lososa do borbenih zrakoplova.

Potražnja za palminim uljem u posljednjih je deset godina naglo porasla uz istovremeni porast krčenja šuma u zemljama koje su njegovi glavni proizvođači. S ciljem smanjivanja deforestacije nastoje se razviti „održivi“ procesi proizvodnje palminog ulja, ali se poduzimaju i ozbiljne mjere poput nove norveške zabrane njegovog uvoza.

Američki div Mondelēz International koji proizvodi omiljene Oreo kekse s palminim uljem mogao bi biti krivac za krčenje 25.000 hektara tropskih šuma u samo dvije godine, priopćila je organizacija Greenpeace.