Europska komisija predlaže stroža pravila za čišći zrak i vodu

Komisija je predložila uvođenje strožih pravila o onečišćujućim tvarima u zraku i površinskim i podzemnim vodama te pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Čist zrak i voda neophodni su za zdravlje ljudi i ekosustava, a samo od onečišćenja zraka u Europi svake godine umre gotovo 300.000 ljudi.

Milijarde ljudi diljem svijeta i dalje udišu nezdravi zrak

Gotovo cjelokupna svjetska populacija udiše zrak koji premašuje granične vrijednosti kvalitete zraka određene novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i ugrožava njihovo zdravlje. Rekordan broj od preko 6000 gradova u 117 zemalja svijeta prati kvalitetu zraka, ali ljudi koji u njima žive su još uvijek izloženi štetnim koncentracijama lebdećih čestica i dušikovog dioksida.

U sklopu radova na sanaciji zatvorenog odlagališta otpada Kaštijun intenzivno se izvode zemljani radovi

U Gradu Puli upozoravaju kako bura koja je puhala proteklih dana i suhi vremenski uvjeti neminovno uzrokuju dizanje prašine što za posljedicu može imati i povećanu količinu lebdećih čestica u zraku. U slučajevima da se na mjerenjima navedenog parametra očituju odstupanja, nema razloga za zabrinutost, a tehnologija izvođenja radova će se svakako maksimalno prilagoditi kako bi se navedene situacije izbjegle.

Onečišćenje zraka na Balkanu godišnje uzrokuje 30.000 prijevremenih smrtnih slučajeva

Onečišćenje zraka na Zapadnom Balkanu uzrok je velikog broja preranih smrtnih slučajeva u regiji, kao i kraćeg životnog vijeka i pogoršanja javnog zdravlja. Zbog toga se čim prije treba poboljšati kvaliteta zraka, ali i javno zdravlje kroz unaprijeđeni zdravstveni sustav, priopćio je Europski fond za Balkan.

Dejan Lekić: „Gotovo milijun i pol građana Srbije u većim gradovima ne zna kakav zrak udiše“

„Nešto manje od milijun i pol građana ne zna u realnom vremenu kakav zrak udiše. Riječ je o stanovnicima gradova s preko 50 tisuća stanovnika u kojima se onečišćenje zraka i koncentracije lebdećih čestica ne mjere putem senzora za praćenje kvalitete zraka, već se to radi ručno ili nikako”, rekao je za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) bivši načelnik srpske Agencije za zaštitu okoliša Dejan Lekić.

Veća dostupnost zelenih površina godišnje bi u Zagrebu sačuvala 143 života

Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je rang listu europskih gradova s najvećim rizikom od smrti uslijed nedostatka zelenih površina. Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenih površina.

DHMZ: Plamene zore, zagađenje zraka i španjolski vulkan

Jutros su se mnogi Zagrepčani probudili uz predivno crveno nebo, a snimke neba preplavile su društvene mreže. Tijekom dana oglasio se Državni hidrometeorološki zavod te u svom priopćenju objasnio zašto je nebo bilo obojeno nijansama crvene boje.

Bloombergova zaklada i Grad Pariz zajedno protiv ultrafinih čestica

Stanovnici regije Île-de-France izloženi su koncentracijama ozona i lebdećih čestica PM2,5 koje prelaze ograničenja određena novim smjernicama WHO-a. Čak devet od 10 stanovnika središnje francuske regije izloženo je štetnim koncentracijama dušikovog dioksida, a tri od četiri ugroženo je lebdećim česticama PM10. Unatoč napretku koji je postignut tijekom proteklih 20 godina, navedene činjenice ilustriraju važnost još bržeg rješavanja problema onečišćenja zraka.

Kako se samo tijekom jednog dana bez automobila u Parizu poboljšala kvaliteta zraka?

Onečišćenje zraka je globalni problem, a lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon smatraju se tvarima koje najviše utječu na ljudsko zdravlje te osim narušavanja respiratornog sustava dovode do prerane smrti. Velika većina stanovnika europskih gradova izložena je štetnim koncentracijama, a procjenjuje se da sitne lebdeće čestice (PM2.5) u zraku skraćuju očekivano trajanje života u EU-u za više od osam mjeseci.

Prošlogodišnji katastrofalni požari u SAD-u povezuju se s gotovo 20.000 slučajeva COVIDa-19

Mnogi će Amerikanci 2020. godinu pamtiti po pandemiji koronavirusa i katastrofalnim šumskim požarima, a povezanost ta dva užasna događaja upravo je potvrđena novom studijom znanstvenika sa Svučilišta Harvard.