Prehrambena industrija treba snositi veću odgovornost u proizvodnji plastike za jednokratnu upotrebu
Pakiranje hrane zahtijeva promjene
Oceani se guše u plastici, a plastična ambalaža za hranu navodi se kao jedan od glavnih krivaca tog sveprisutnog plastičnog onečišćenja. No, može li prakticiranje modernog stila života i načina prehrane omogućiti razmatranje novih alternativa ambalažnih pakiranja?
Jednokratna plastična ambalaža iznimno je štetna za okoliš, a unatoč apelima za prijelaz na ekonomski model kružnog gospodarstva, čiji je cilj nastajanje otpada svesti na najmanju moguću mjeru, brojne svjetske korporacije i dalje inzistiraju na pakiranju svojih proizvoda upravo u takvim toksičnim i vrlo štetnim materijalima.
Creative Commons / Pixabay
Kao najveći „promotor“ plastičnog onečišćenja navodi se upravo prehrambena industrija, čiji se proizvodi učestalo pronalaze duž obala, u parkovima i na ulicama. To dokazuju i rezultati objavljeni od strane Greenpeacea i „Break Free From Plastic“ pokreta, prema kojima se među 10 svjetskih korporacija najodgovornijih za plastično onečišćenje većinom nalaze one iz prehrambene industrije, od kojih otpad koji stvaraju prve tri korporacije s popisa - Coca-Cola, PepsiCo i Nestlé, čini čak 14 posto pronađenog, brendiranog plastičnog otpada. Istraživanjem je tijekom 239 akcija čišćenja organiziranih u 42 zemlje na 6 kontinenata prikupljeno više od 187.851 komada plastike.
Usprkos poražavajućim rezultatima, sve tri korporacije obvezale su se na smanjenje stvaranja ambalažnog otpada: Coca-Cola ima cilj prikupiti i reciklirati ekvivalent od 100 posto svoje ambalaže do 2030. godine. Nestlé pak ima za cilj proizvesti 100 posto ambalaže koja se može reciklirati ili ponovno upotrijebiti do 2025., dok se PepsiCo do 2025. obvezao na isključivo korištenje ambalaže dizajnirane i prikladne za recikliranje, kompostiranje ili biorazgradnju, kao i na smanjenje ugljičnog otiska tijekom ambalažne proizvodnje.
Fotografija: Greenpeace USA
Veliku bojazan u javnosti izazvala je nedavna vijest o pronalaženju plastičnog otpada iz Ujedinjenog Kraljevstva namijenjenog za recikliranje na nekoliko lokacija diljem Malezije, što je izazvalo zabrinutost građana da se komunalni otpad u Velikoj Britaniji ne obrađuje pravilno. I ovaj put, većina pronađenog otpada svoje porijeklo vuče upravo iz brojnih lanaca prehrambenih proizvoda. Pronađena je tako velika količina otpada iz nekih britanskih trgovina kao što su Tesco i Sainsbury, vrećice za kruh iz Kingsmilla i mnogi drugi.
Prema izvješću Friends of the Earth i Zero Waste Europe, plastična ambalaža za pakiranje čini 40 posto ukupne globalne potražnje za plastikom, a zabrinjavajući su podaci kako je 29 posto plastike pronađeno diljem trgovina u Velikoj Britaniji bilo teško ili nemoguće reciklirati, što svakako utječe na nagomilavanje plastičnog otpada u okolišu.
Potreba za odgovornijim upravljanjem životnim ciklusom plastike
Čak i nakon skoro 50 godina u moru plastična boca izgleda kao nova / Fotografija: Burnham Coastguard Rescue Team
Aktivisti brojnih kampanja protiv korištenja plastike za jednokratnu upotrebu ne vjeruju da će borba protiv plastičnog onečišćenja imati utjecaj na hranu koju jedemo, već samo na ono u čemu tu hranu donosimo kući. „Krajnje rješenje krize plastičnog onečišćenja leži u velikim, sustavnim promjenama čitave politike pakiranja prehrambenih proizvoda”, rekao je Julian Kirby, član Friends of the Earth (FoEI), najveće svjetske mreže organizacija za zaštitu okoliša.
Skromni rezovi u jednostrukoj uporabi plastike pokazali su se najprikladnijima za implementaciju na razini potrošača. Kao primjer možemo navesti mjeru naplaćivanja plastičnih vrećica diljem trgovina u Velikoj Britaniji, što je dovelo do 86-postotnog smanjenja korištenja vrećica za jednokratnu upotrebu, s istovremenim povećanjem korištenja višekratnih bočica za vodu i šalica za kavu. Međutim, to nije dovoljno. Prema riječima Achima Steinera, bivšeg izvršnog direktora Programa UN-a za okoliš, svake godine u našim oceanima i dalje završava 20 milijuna tona plastike. „Brzi popravci ne postoje, a za smanjenje utjecaja plastike na ekosustav potreban je odgovorniji pristup upravljanju životnim ciklusom plastike”, dodao je Steiner.
Korištenje održivijih materijala zahtijeva i više energije
Posuda za smoothie napravljena od algi i vode, koja se raspada istom brzinom kao i njen sadržaj / Fotografija: Anna Glansén / Tomorrow Machine (tomorrowmachine.se)
Iz prehrambene industrije navode kako je vrlo teško pronaći materijal koji će u pakiranju hrane zamijeniti plastiku, ponajviše zbog njene glavne prednosti, a to je da se radi o iznimno laganom materijalu. Na globalnoj se razini gotovo svake minute proda gotovo milijun plastičnih bočica za vodu, a prebacivanje pića u teže i održivije materijale zahtijeva 40 posto više energije. Povećanje energije sa sobom povlači i povećanje emisija glavnog stakleničkog plina – ugljikovog dioksida, što svakako nije u skladu s IPCC-ovim upozorenjem navedenim u posljednjem izvješću o tome kako nam je preostalo još svega desetak godina da globalno zatopljenje zadržimo na najviše 1,5 °C, nakon čega će zatopljenje od samo pola stupnja znatno pogoršati rizik od raznih elementarnih nepogoda.
U udruženju British Plastics Federation (BPF) vjeruju da odgovor na problem plastičnog onečišćenja nije u ukidanju plastične ambalaže za hranu koja „ima važnu ulogu u suvremenom životu”, posebice kada se radi o sigurnosti i higijeni. „Korištenje plastične bočice za vodu omogućuje higijenski pristup čistoj vodi za piće, a u odnosu na alternativne materijale, manje je resursa potrebno za njezinu proizvodnju”, rekli su iz BPF-a.
U BPF također ističu da alternativni materijali tijekom proizvodnje zahtijevaju dvostruko više energije od onih plastičnih. Također, takvi proizvodi su skuplji i za proizvođače i trgovce, što znači da njihovim korištenjem možemo očekivati porast cijena hrane.
Inovativna alternativna rješenja
Je li ovo budućnost pakiranja za hranu? Spremnik za ulje od karameliziranog šećera, presvučen voskom koji se otopi svega nekoliko minuta nakon kontakta s vodom / Fotografija: Anna Glansén / Tomorrow Machine (tomorrowmachine.se)
Međutim, potreba za alternativnim mogućnostima pakiranja dovela je do pravog „ekološkog booma” u inovaciji dizajna. Zamislite samo hranu obloženu voskom koji se može skinuti poput kože, ili pak na vodu isporučenu u jestivim kapsulama načinjenim od morskih membrane! Svoje mjesto među zanimljivim inovacijama pronašla je i pametna ambalaža, koja promjenom boja na naljepnici upućuje na zrelost plodova.
Švedska dizajnerska kuća - Tomorrow Machine, jedna je od tvrtki koja razmišlja o alternativnim načinima pakiranja prehrambenih proizvoda. Potaknuti svojom strašću prema održivosti, Hanna Billqvist i Anna Glansén dizajnirale su ambalažu koja se raspada kao i hrana koju nosi. Neki od primjera su posuda za smoothie napravljena od algi i vode, koja se raspada istom brzinom kao i njen sadržaj. Tu su još i rižini paketi od biorazgradivog voska koji se guli poput kore od voća i spremnik za ulje od karameliziranog šećera, presvučen voskom koji se otopi svega nekoliko minuta nakon kontakta s vodom. Nijedan od navedenih proizvoda još nije komercijalno dostupan, ali bi se u budućnosti moglo očekivati njihovo širenje tržištem.
Anna Glansén / Tomorrow Machine (tomorrowmachine.se)
Za kraj, možemo nadodati kako se nadamo da ćemo u što skorijoj budućnosti doživjeti povratak nekadašnjih trgovačkih navika i korištenje tradicionalnih pakiranja, uz promicanje zero waste trgovina koje svoje proizvode većinom prodaju u rinfuzi, a kupcima nude mogućnost korištenja vlastite ambalaže. Time se potiče smanjenje korištenja jednokratne ambalaže te razvija svijest o održivom poduzetništvu i potrošnji.
Greenpeaceovo istraživanje pokazalo je kako je čak devet od deset ispitanih ljudi zabrinuto zbog plastičnog onečišćenja oceana, a nama preostaje za vidjeti hoće li ta zabrinutost potaknuti potrošače na mijenjanje svojih ustaljenih navika, a što je još važnije, hoće li potaknuti korporacije na prihvaćanje održivih rješenja.
Klara Perović | Ekovjesnik