Klimatska kriza prijeti i vinogradima u regiji Champagne

Vinogradari su možda svjesniji klimatskih promjena od većine ljudi jer njihov poguban utjecaj već duže osjećaju

Porast temperatura sve više ugrožava i francuske vinograde u regiji Champagne, a zabrinuti vinogradari nastoje se prilagoditi realnoj prijetnji klimatskih promjena i sačuvati svoju proizvodnju.

S obzirom na to da je u francuskoj regiji Champagne prosječna temperatura posljednjih trideset godina porasla za 1.1 °C, pet tisuća proizvođača svjetski poznatih šampanjaca s pravom strahuje za svoju budućnost. Ranija proljeća i sve intenzivniji toplinski valovi utječu na vrijeme berbe i, što je još važnije, prijete prirodnim odlikama grožđa pa tako i karakterističnom okusu šampanjca.

Nastojeći sačuvati unosnu proizvodnju vina, francuski vinogradari svjesni su kako bi porast temperature od 2 °C do 3 °C mogao uzrokovati „katastrofalne promjene“ u regiji i da bi slavni šampanjci s vremenom mogli u potpuno nestati te stoga uzgajaju nove vinove loze i prilagođavaju metode uzgoja koje će opstati u novim klimatskim uvjetima.

„Osjećamo da smo pod vrlo velikim pritiskom klimatskih promjena i vrlo smo zabrinuti što se moramo prilagoditi kako bismo očuvali svoju industriju“, izjavio je za Thibaut Le Mailloux, direktor komunikacije Comité Champagne.

Vinogradari su postali svjesni mogućih pogubnih posljedica klimatskih promjena, zbog čega dramatično mijenjaju poslovanje kako bi svoju proizvodnju šampanjca učinili održivom. Naime, berba grožđa je ove godine započela krajem kolovoza ili čak 18 dana ranije od tradicionalnog vremena, što je vinogradarima još jedna potvrda ozbiljnih klimatskih promjena.

U početku su bolji vremenski uvjeti, ranija proljeća i manje mraza, zajedno s toplijim ljetima, zapravo koristili vinogradarima, a bilo je i više izuzetno kvalitetnih berbi koje su omogućile proizvodnju izvrsnih vintage šampanjaca. Međutim, Champagne je u pravilu hladna vinska regija, a kako su se karakteristike grožđa počele mijenjati, bilo je jasno da bi održavanje kvalitete vina moglo predstavljati problem.

Nove sorte šampanjca

Uzgajivači su započeli intenzivni 15-godišnji program uzgoja vinove loze te su posadili tisuće mladica vinove loze koristeći modernu tehnologiju, kao i tradicionalne metode uzgoja biljaka, kako bi odabrali nove sorte koje daju najkvalitetnije grožđe, ali su i otporne na bolesti tako da pesticidi sada više nisu potrebni. Francuski vinogradari nadaju se da će tako proizvesti pet novih sorti šampanjca.

Uz nove vinove loze uzgajivači mijenjaju i metode njege, potiču njihov rast i na trsju ostavljaju više lišća kako bi grožđe imalo više sjene i tako se očuvala kvaliteta. Uz stroga pravila kojima se izbjegava navodnjavanje vapnenačkih tla koja šampanjcu daju svoj karakter, uzgajivači ipak mogu odahnuti jer se čini da klimatske promjene za sada ipak nisu utjecale na prosječnu količinu oborina u regiji. Međutim, kako bi se što više iskoristila vlažnost tla počele su se primjenjivati nove metode uzgoja trave između trsja što također pomaže u smanjenju upotrebe pesticida.

„Osim napora da se spasi proizvodnja šampanjca, uzgajivači sada pokazuju i znatno veću brigu o svom utjecaju na okoliš“, rekao je Le Mailloux. „Pri proizvodnji ovog vrhunskog proizvoda, potrošači zapravo očekuju da vodite računa o zaštiti okoliša. Naši su članovi možda svjesniji klimatskih promjena od većine ljudi jer njihov poguban utjecaj već duže osjećaju.“

Podaci za gotovo 16 000 uzgajivača u regiji Champagne svjedoče o njihovim impresivnim rezultatima i pokretanju onoga što nazivaju programom industrijske ekologije. Naime, ovdašnji francuski vinogradari godišnje proizvedu 120 000 tona drveta vinove loze, od čega se 80 posto vraća u tlo s humusom kao prirodnim gnojivom, a ostatak se sagorijeva za energiju. Čak 90 posto otpada se sortira i reciklira ili koristi za stvaranje energije, a nusproizvodi poput industrijskog alkohola u potpunosti se koriste u kozmetici, zdravstvu i prehrambenom sektoru. Također, smanjivanje težine boca šampanjca od sedam posto utječe na smanjenje emisija CO2 za 8000 tona godišnje.

Ugljični otisak

Le Mailloux tvrdi kako se najveći dio ugljičnog otiska ove industrije ostvaruje pri pakiranju, transportu i isporuci boca širom svijeta. Budući da vrijeme isporuke nije presudno proizvođači šampanjca u što većoj mjeri nastoje koristiti brodski prijevoz preko Atlantika te se nadaju kako će naposljetku koristiti što veći udio obnovljive energije.

Comité Champagne tvrdi da je industrija smanjila svoj ugljični otisak i to za čak 20 posto po svakoj boci, a do 2050. je namjerava smanjiti za više od 75 posto. Upotreba pesticida je već prepolovljena i nastojat će se u potpunosti izbaciti do 2025. godine. Svi proizvođači šampanjca trebali bi ispunjavati uvjete vezane uz zaštitu okoliša i certifikacijske specifikacije do 2030., što trenutno ispunjava njih 20 posto.

„Naša je industrija ugrožena kao i cijeli planet. Stoga dajemo sve od sebe da temperatura ne bude viša od 1,5 °C“, rekao je Le Mailloux.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Stotine hektara vinograda čine Beč jedinstvenim u svijetu

Sa svojih preko 700 hektara vinograda Beč je jedina metropola u svijetu koja u sklopu grada posjeduje ekonomski značajno vinogradarstvo. Osim velikih vinogradarskih područja u gradskim četvrtima Döbling, Ottakring i Floridsdorf na trgu Schwarzenbergplatz već se oko 150 godina nalazi jedini vinograd u centru grada.

Najveći svjetski gradovi imaju ključnu ulogu u smanjenju učinaka fosilnih goriva

Veliki gradovi, vruće točke globalnog stvaranja bogatstva, veliki su emiteri stakleničkih plinova. Građanske vlasti mogle bi biti među onima najbolje pozicioniranima za spašavanje našeg planeta po pitanju emisija nastalih korištenjem fosilnih goriva. Novim istraživanjem napravljen je popis svjetskih gradova prema veličini njihovog ugljičnog otiska kako bi se s rješavanjem ovog problema moglo početi što prije, odnosno odmah.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER