Zabrana jednokratne plastike u sedam karipskih zemalja od 1. siječnja 2020.
Sve više (obalnih) zemalja zabranjuje plastiku. Kada će to učiniti Hrvatska?
U sedam karipskih zemalja 1. siječnja 2020. godine stupa na snagu zabrana plastike i polistirena za jednokratnu upotrebu kako bi se spriječilo onečišćenje oceana plastičnim otpadom koje izravno utječe na morski život te ugrožava morski i obalni ekosustav.
Karibi su jedna od svjetskih regija koje su najonečišćenije plastičnim otpadom pa je uvođenje ove zabrane prvenstveno namijenjeno sprječavanju degradacije morskih i obalnih ekosustava, koja predstavlja zdravstveni rizik i ugrožava sigurnost hrane za oko 40 milijuna stanovnika njenih obalnih područja.
Sedam karipskih zemalja koje uvode zabranu plastike su Jamajka, Belize, Barbados, Dominikanska Republika, Grenada, Trinidad i Tobago te Bahami te je u njima od 1. siječnja najstrože zabranjen uvoz i upotreba plastike i polistirena za jednokratnu upotrebu.
U karipskoj se regiji svake godine prosječno upotrijebi pet milijardi plastičnih vrećica, a općepoznata činjenica je kako je toj vrsti plastičnog otpada za razgradnju potrebno više stotine godina. Razmjeri problema plastičnog onečišćenja karipskih zemalja posebno su došli do izražaja kada su objavljeni podaci o količini plastičnog otpada po glavi stanovnika, prema kojima se čak deset zemalja ove regije nalazi među trideset najvećih onečišćivača u svijetu.
Svaki stanovnik Trinidada i Tobaga, primjerice, dnevno proizvodi čak 1,5 kilograma plastičnog otpada, što je u svijetu najveća zabilježena količina otpada po stanovniku. No, još veću zabrinutost izaziva procjena prema kojoj četvrtina tog otpada završi u moru ili na obalama te zemlje zbog neadekvatnih procesa obrade plastičnog otpada.
Prema procjenama za cijelu karipsku regiju, svake godine u moru završi više od 300.000 tona plastičnog otpada, a prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), u obalnim područjima Kariba je u razdoblju od 2006. do 2012. godine prikupljeno čak 4 milijuna usitnjenog plastičnog otpada.
Očekuje se kako će onečišćenje plastičnim otpadom na male karipske zemlje tijekom nastupajućih godina utjecati sve izraženijim intenzitetom, a vlasti na Bahamima procjenjuju da će trenutna stopa plastičnog onečišćenja u turističkom sektoru uzrokovati gubitke do 10 milijuna američkih dolara godišnje.
S.F. / Ekovjesnik