Dosad najtopliji rujan. Hoće li 2020. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja?

U rujnu su izmjereni novi temperaturni rekordi i druga najniža razina arktičkog morskog leda

Ovogodišnji rujan najtopliji je od početka mjerenja na Zemlji, priopćila je u srijedu Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) te najavila da bi 2020. mogla biti najtoplija godina ikad.

Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) priopćila je u srijedu da se svaki pojedinačni mjesec 2020. godine svrstao među četiri najtoplija mjeseca u povijesti mjerenja. Podsjetimo, godina je počela s iznadprosječno toplim siječnjem koji je bio 0,03 °C topliji u odnosu na dosadašnji rekord (u Europi 0,2 °C topliji od prethodno najtoplijeg siječnja 2007. godine i 3,1 °C topliji od prosjeka u razdoblju od 1981. do 2010. godine). Također, prosječna globalna temperatura za svibanj 2020. bila je za 0,63 °C veća od prosjeka za razdoblje od 1981. do 2010. godine, što ga čini toplijim i od onih, dosad rekordnih, u 2016. i 2017. godini.

Ovogodišnji rujan također je srušio sve dosadašnje temperaturne rekorde: bio je 0,05 °C topliji od rujna 2019. godine - posljednjeg rekordno toplog rujna, te 0,08 °C topliji u odnosu na rujan 2016. godine. No, u rujnu 2020. zabilježen je i drugi najmanji opseg arktičkog morskog leda nakon rujna 2012. godine, kako za dnevni, tako i za mjesečni prosjek.

Novi rekordi su izmjereni nakon razdoblja neobično visokih temperatura uz obalu sjevernog Sibira, na Bliskom istoku, u dijelovima Južne Amerike i Australije, kao i u Europi u kojoj je također zabilježen toplinski val.

Najtopliji rujan u Europi

Prosječne temperature su u rujnu dosegle i rekordno visoku razinu u Europi pa je kontinent bio oko 0,2 °C topliji od prethodnog najtoplijeg rujna 2018. godine. U velikom dijelu Europe, posebno na jugoistoku, izmjerene su iznadprosječne temperature, no kako su slične vrijednosti zabilježene nekoliko puta u posljednja dva desetljeća, one se ipak više ne smatraju neobičnim.

Najnoviji podaci za rujan znače da je planet trenutno na razini 2016. godine, dosad najtoplije u povijesti mjerenja na Zemlji, a ovisno o razvoju vremenskih događaja do kraja godine, 2020. bi je ipak mogla nadmašiti.

U priopćenju se ističe kako je Sibir imao posebno toplu godinu: u svibnju su temperature bile i do 10 °C više od prosjeka, dok je lipanj bio za 5 °C topliji u odnosu na prosjek u razdoblju od 1981.-2010. godine.

Copernicusova služba za klimatske promjene priopćila je da sada pazi na pojavu La Niñe te prati razinu arktičkog leda, za koje se očekuje da će uvelike utjecati na to hoće li 2020. srušiti dosadašnji godišnji temperaturni rekord i postati najtoplija u povijesti mjerenja.

Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene pri Europskom centru za vremenske prognoze srednjeg dometa (ECMWF), kazao je da su ovogodišnji vremenski uvjeti poslužili kao dodatni dokaz da je potrebno opsežnije praćenje.

„Ove godine došlo je do neobično brzog pada razine arktičkog morskog leda tijekom lipnja i srpnja, u istoj regiji gdje su zabilježene iznadprosječne temperature, što je utjecalo na posebno nizak minimum morskog leda. Kombinacija rekordnih temperatura i niskog arktičkog morskog leda u 2020. godini posebno ističe važnost poboljšanog i sveobuhvatnijeg praćenja u regiji koja se zagrijava brže nego bilo koja druga regija u svijetu”, rekao je Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

2020. godina najtoplija u europskoj povijesti mjerenja

Najnoviji podaci koje je objavila Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) pokazuju da se 2020. globalno izjednačila s dosad najtoplijom 2016. godinom. Šesta u nizu izuzetno toplih godina ujedno je obilježila kraj dosad najtoplijeg desetljeća, a tijekom protekle godine zabilježen je i rast koncentracije CO2 u atmosferi.

U Europi je 2020. godina bila najtoplija u povijesti mjerenja

Prošla je godina na globalnoj razini bila jedna od tri najtoplije te šesta u nizu izuzetno toplih godina koja je ujedno obilježila kraj dosad najtoplijeg desetljeća. Prema najnovijim podacima, posljednje petogodišnje prosječne temperature najviše su ikad zabilježene i to za 1,2 °C iznad prosjeka za razdoblje 1850.-1900., a koncentracije glavnih stakleničkih plinova (CO2 i CH4) nastavile su rasti te su dosegle najviše godišnje razine od 2003. godine od kada se provode satelitska promatranja.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER