U Europi je 2020. godina bila najtoplija u povijesti mjerenja
Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) u četvrtak je objavila svoje godišnje izvješće Stanje klime u Europi (European State of the Climate - ESOTC 2020)
Prošla je godina na globalnoj razini bila jedna od tri najtoplije te šesta u nizu izuzetno toplih godina koja je ujedno obilježila kraj dosad najtoplijeg desetljeća. Prema najnovijim podacima, posljednje petogodišnje prosječne temperature najviše su ikad zabilježene i to za 1,2 °C iznad prosjeka za razdoblje 1850.-1900., a koncentracije glavnih stakleničkih plinova (CO2 i CH4) nastavile su rasti te su dosegle najviše godišnje razine od 2003. godine od kada se provode satelitska promatranja.
Klima u Europi nastavila se zagrijavati
Prema godišnjem izvješću o stanju klime u Europi - European State of the Climate 2020 (ESOTC 2020), 2020. je u Europi bila najtoplija godina u povijesti mjerenja. To potvrđuje jasan trend zagrijavanja s obzirom da je zabilježena najviša godišnja prosječna temperatura i to 0,4 °C viša od prosječne temperature pet prethodnih najtoplijih godina - svih tijekom posljednjeg desetljeća.
Godinu 2020. obilježile su dosad najtoplija zima i jesen, a posebno „topla“ bila je zima koja je postavila novi rekord s 3,4 °C višom temperaturom u odnosu na razdoblje od 1981.-2010., odnosno oko 1,4 °C toplije od prethodnog rekorda. Zatopljenje je posebno vidljivo na sjeveroistoku Europe s temperaturama gotovo 1,9 °C toplijim od prethodnog rekorda. Tijekom zime, maksimalne i minimalne temperature u ovoj regiji bile su do 6 °C, odnosno 9 °C toplije od prosjeka razdoblja 1981.-2010. što je imalo veliki utjecaj na visinu snježnog pokrivača i morskog leda te na broj dana u kojima je temperatura zraka pala ispod nule.
Nekoliko razdoblja vrlo toplog vremena dogodilo se tijekom ljeta, s različitim posljedicama u europskim regijama. Međutim, toplinski valovi diljem Europe ipak nisu bili tako intenzivni, rašireni ili dugotrajni kao posljednjih godina, iako su tijekom ljeta u pojedinim područjima zabilježene vrlo visoke temperature. Tako su zabilježeni novi temperaturni rekordi, primjerice u Skandinaviji u lipnju i zapadnoj Europi u kolovozu kada je greben visokog tlaka donio topli zrak iz Afrike, povećavajući površinske temperature i rezultirajući izuzetno toplim noćnim temperaturama. U Francuskoj je tako oboreno nekoliko ranijih temperaturnih rekorda.
- Lijevo: anomalija srednje površinske temperature zraka u Europi u 2020. godini. Desno: Anomalija površinske temperature zraka u Europi u razdoblju 1950.-2020. Obje u odnosu na referentno razdoblje 1981-2010. Prema podacima: ERA5. Izvor: C3S / ECMWF
Ekstremne kiše i poplave
U veljači 2020. veliko područje Europe bilo je pogođeno natprosječnim oborinama koje su posljedica nekoliko obilnih kišnih događaja. Na sjeverozapadu Europe uslijedilo je jedno od najsušnijih proljeća u posljednjih 40 godina, a ovaj nagli prijelaz iz vlažne zime u suho proljeće imao je značajan utjecaj na cijelom kontinentu, posebno u slivu rijeke Rajne.
Početak listopada donio je oluju Alex, prvu u zimskoj sezoni 2020./21., kada su ekstremne kiše oborile jednodnevne rekorde u Velikoj Britaniji, sjeverozapadnoj Francuskoj i na jugu Alpa. Francuska i talijanska strana Primorskih Alpa također su bile pogođene obilnim dnevnim količinama kiša koje su ponegdje bile tri puta više od listopadskog prosjeka. Oluja Alex dovela je do izlijevanja rijeka u većem dijelu zapadne Europe, s razornim poplavama u nekim regijama.
Također, regionalni prosjek za europske uvjete opasnosti od požara kretao se blizu prosjeka za razdoblje 1981.-2010., ali s odstupanjima u pojedinim područjima Europe, ponajviše na Balkanu i u istočnoj Europi krajem zime i proljeća. Osim toga, 2020. godine zabilježen je i najveći broj sunčanih sati u Europi od početka satelitskih promatranja 1983. godine.
Sibir teško pogođen šumskim požarima
Na cijelom području Arktika zabilježena je druga najtoplija godina ikad, s temperaturom 2,2 °C višom od prosjeka za razdoblje 1981.-2010. Iako je u većem dijelu Arktika prvi dio godine bio hladniji od prosjeka, tijekom ljeta i jeseni zabilježene su rekordne temperature. Visoke arktičke temperature u 2020. godini uglavnom su rezultat iznimno tople godine u arktičkom Sibiru. I za ovu je regiju 2020. bila najtoplija zabilježena godina, i to s 4,3 °C višom temperaturom, odnosno 1,8 °C iznad prethodnog rekorda. Morski led bio je rekordno nizak veći dio ljeta i jeseni u susjednim arktičkim morima.
Rekordne temperature u proljeće i jesen utjecale su na niži snježni pokrivač što je vjerojatno pridonijelo porastu topline jer se sunčeva energija apsorbirala na tamnijim površinama bez snijega. Tijekom ljeta u arktičkim područjima Sibira također su zabilježena izuzetno sušna razdoblja i rekordni požari, što je rezultiralo najvećim količinama emisija CO2 od 2003. godine, dok je u ožujku posebno jak polarni vrtlog doveo do rekordnog oštećenja ozona za sjevernu hemisferu. S druge strane, Ekvatorijalni Pacifik imao je ispodprosječne temperature povezane s pojavom La Niñe u drugoj polovici godine.
- Anomalije vlažnosti tla u ljeto 2020. u odnosu na prosjek 1981.-2010. (Smeđe / plavo), mjesta požara (crvene točkice). Sjene točaka označavaju ukupnu snagu zračenja šumskog požara, kao mjere intenziteta. Prema podacima: ERA5, CAMS GFAS v1.2. Izvor: C3S / CAMS / ECMWF
Koncentracije stakleničkih plinova i dalje rastu
U 2020. godini globalne koncentracije ugljikovog dioksida (CO2) i metana (CH4) nastavile su rasti. Preliminarne procjene satelitskih podataka pokazuju da su se tijekom godine koncentracije CO2 povećale za 0,6 % i CH4 za gotovo 0,8 %. Satelitski podaci također pokazuju da su atmosferske koncentracije stakleničkih plinova za 2020. godinu dosegle najviši globalni godišnji prosjek od 2003. godine. Zemaljska mjerenja su dostupna tijekom znatno duljeg razdoblja, a pokazuju i dosljedan trend rasta. Preliminarna analiza pokazuje da se CO2 povećavao nešto nižom stopom nego posljednjih godina, dok je CH4 rastao brže nego posljednjih godina. Nadalje, podaci ukazuju na to da su ove promjene kombinacija blagog smanjenja emisija uzrokovanih smanjenjem gospodarskih aktivnosti tijekom zaključavanja i povećanog protoka zraka na kopnu povezanog s toplim temperaturama.
Važnost razumijevanja promjenjivih klimatskih trendova
„Izvješće Stanje klime u Europi 2020. nudi opsežnu analizu relevantnih europskih klimatskih događaja, uzimajući u obzir višestruke klimatske pokazatelje i stavljajući ih u perspektivu u europskom i globalnom kontekstu. Analiza međusobnog djelovanja varijabli poput temperature, morskog leda, oborina, izlijevanja rijeka ili vlažnosti tla naglašava važnost praćenja svih dijelova našeg klimatskog sustava kako bi se razumjeli promjenjivi klimatski trendovi. Više nego ikad do sada važno je da dostupne informacije koristimo za djelovanje, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama te ubrzavanje naših napora na smanjenju budućih rizika", izjavio je Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene. (C3S).
„Postizanje klimatski neutralne ekonomije zahtijeva potpunu mobilizaciju društva, vlada i industrije. Istodobno, tim sektorima trebaju najbolje dostupne informacije o predstojećim utjecajima klimatskih promjena. Zeleni oporavak ima za cilj ugrađivanje klimatske neutralnosti u politike vlada i pretvaranje klimatskog izazova u ekonomsku priliku. Podaci, alati i proizvodi s otvorenim pristupom koji se pružaju putem Službe za klimatske promjene, uključujući izvješće Stanje klime u Europi, važan su doprinos ostvarenju tih ambicija“, kazao je Matthias Petschke, direktor za svemir u Glavnoj upravi Europske komisije za obrambenu industriju i svemir (DG DEFIS).
„Izvješće ilustrira kako se podaci koje prikupljamo i obrađujemo u C3S mogu transformirati u razumljive, visokokvalitetne informacije koje mogu dovesti do utemeljenog odlučivanja. Objedinjavanje podataka i informacija za ovo izvješće bio je ogroman i zahtjevan posao na kojem su radili brojni stručnjaci i institucije, uključujući državne meteorološke i hidrološke službe, sveučilišta, istraživačke institucije i privatne subjekte“, kazala je Freja Vamborg, viša znanstvenica u Službi za klimatske promjene i glavna autorica izvješća.
S.F. / Ekovjesnik