ZAZELENI GRAD: Zagreb treba više zelenila, a manje betona

Predstavljena nova Greenpeaceova kampanja #ZazeleniGrad

Aktivisti Greenpeacea danas su u suradnji s inicijativom 1POSTOZAGRAD zasadili drvored s 10 stabala medvjeđe lijeske (Corylus colurna) u Martićevoj ulici. Na sadnju je donesen i trometarski rekvizit drveća s porukom „TRI, ČETIRI, SADI!“ čime se Greenpeace uključio u Tjedan kolektivne sadnje stabala, ali i ukazao na važnost zelenih površina i drveća u našim gradovima.

Današnjom akcijom sadnje drvoreda u Martićevoj ulici ujedno je predstavljena i nova Greenpeaceova kampanja #ZazeleniGrad kojoj su u fokusu upravo zelene površine, kao i podrška građanskim inicijativama koje se bore za očuvanje postojećih i stvaranje novih, kao što to čini 1POSTOZAGRAD.

Ovom akcijom Greenpeace i 1POSTOZAGRAD žele potaknuti lokalnu samoupravu na masovniju sadnju stabala. Kriza izazvana koronavirusom dodatno ukazuje na važnost zelenih površina u gradovima koje su istovremeno i sve važniji faktor u ublažavanju vremenskih ekstrema koje nam donose klimatske promjene.

© Nevio Smajić / Greenpeace

„Našim gradovima, pa tako i Zagrebu nedostaje zelenila. Posebno je to došlo do izražaja u sadašnjim uvjetima u kojima imamo pojačanu potrebu za boravkom na otvorenom i u prirodi. Želimo potaknuti snažniji razvoj tzv. zelene infrastrukture koja doprinosi bioraznolikosti, smanjuje utjecaj toplinskih otoka, osigurava hlad, smanjuje stres i općenito doprinosi boljem psihofizičkom stanju kod ljudi“, izjavio je voditelj kampanje #ZazeleniGrad Ivan Gregov. „Predstojeći lokalni izbori su prilika da se tema zelenih površina u gradovima nametne kao prioritet, bez obzira na to koja će opcija doći u priliku da o tome odlučuje“, dodao je Gregov te zaključio da je Zagrebu potrebno više zelenih površina, a manje betonizacije.

Voditelj kampanje #ZazeleniGrad Ivan Gregov / © Nevio Smajić / Greenpeace

Narednih mjeseci Greenpeace će pojačano ukazivati na ovu potrebu i isticati temu zelenila, kako ovakvim akcijama, tako i kroz doprinos javnim i stručnim raspravama o viziji zelenog Zagreba za budućnost.

>>> Pročitajte još >>> Ulična stabla u blizini mjesta stanovanja mogu smanjiti rizik od depresije

© Ekovjesnik

„Inicijativa 1POSTOZAGRAD na ovoj lokaciji zagovara drvored već nekoliko godina. Nažalost, tijela lokalne samouprave nisu se u dovoljnoj mjeri angažirala kako bi došlo ranije do sadnje, pa je taj nedostatak sada ispravljen budući da je Greenpeace prepoznao naša nastojanja i osigurao stabla. Problem je kada javna uprava desetljećima ne sadi tamo gdje su stabla i urbanistički predviđena, a još je veći problem kada ne shvaćaju ozbiljno građanske inicijative koje to nastoje ispraviti. Vrijedi još jednom istaknuti da stabla direktno doprinose suzbijanju zagađenja. Ona nisu rješenje, ali jesu važan dio rješenja“, izjavio je voditelj i osnivač 1POSTOZAGRAD Saša Šimpraga.

Voditelj i osnivač inicijative 1POSTOZAGRAD Saša Šimpraga / © Nevio Smajić / Greenpeace

„Kao dio zelene strategije, zagovaramo da sadnja stabala kao jednostavni i korisni potez, postane konkretni gradski program, ne samo redovitog održavanja, već sustavnog ozelenjavanja. Primjerice, u jednom mandatu drvorede bi moglo dobiti najmanje 40 ulica koje ih do sada nisu imale, a imaju preduvjete da ih dobiju i tako se približe suvremenim okolišnim standardima. Pritom se neki od tih drvoreda mogu zasaditi odmah, drugi onda kada nastupe rekonstrukcije pojedinih ulica i/ili promjene programa korištenja, na primjer kada Tratinska ulica postane pješačka zona s novim drvoredom“, dodao je Šimpraga te istaknuo kako je Europska agencija za okoliš u svom izvješću za 2020. potvrdila da je Hrvatska jedna od zemalja članica EU s najzagađenijim zrakom.

© Nevio Smajić / Greenpeace

• Greenpeace Hrvatska / Ekovjesnik

Sadnjom drveća u gradovima možemo smanjiti broj smrtnih slučajeva izazvanih ekstremnim vrućinama

Prema studiji Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), temeljenoj na podacima prikupljenima u 93 europska grada, procjenjuje se kako bi se jedna trećina preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama tijekom ljetnih mjeseci mogla izbjeći kada bi se drvećem prekrilo 30 % urbanog prostora.