Apel Greenpeacea za zeleniji Zagreb

#ZazeleniGrad! NEKA INSTITUCIJE SADE SVOJ POSAO!

Greenpeace je 28. travnja u sklopu svoje kampanje #ZazeleniGrad predstavio Model dostupnosti zelene infrastrukture u gradu Zagrebu, izrađen u suradnji s Tehničkim sveučilištem u Beču. Također, ovom prilikom upućeni su zahtjevi i preporuke kandidatkinjama i kandidatima za gradonačelničko mjesto u vezi sa zelenim površinama.

Podsjetimo, Model dostupnosti javnih zelenih površina istraživački je projekt pripreman četiri mjeseca, a predstavlja prvu takvu analizu zagrebačkog zelenila i konkretan je doprinos vrednovanju javne zelene infrastrukture. Između ostalog, pokazuje u kojim je dijelovima Zagreba potrebno više zelenih površina, a važnost urbanog zelenila posebno dolazi do izražaja u aktualnom vremenu pandemije, kao i sve alarmantnijih posljedica klimatskih promjena.

Svrha ovog istraživanja bila je analizirati dostupnost i mogućnost pristupa javnoj gradskoj zelenoj infrastrukturi u Zagrebu te je u središtu pažnje bila što objektivnija analiza stvarne mogućnosti pristupa zelenim površinama. Model je primjenjiv za sve hrvatske gradove, a više informacija pronađite ovdje.

• Prikaz postojeće zagrebačke javne zelene infrastrukture / Greenpeace - TU Wien: Model dostupnosti gradske zelene infrastrukture u Zagrebu

Greenpeace: Nova vlast mora osigurati više zelenila u Zagrebu!

Uz predstavljanje rezultata istraživanja o dostupnosti gradskih zelenih površina u Zagrebu, Greenpeace je kandidatima i kandidatkinjama na izborima za gradonačelnika/cu Zagreba uputio 10 zahtjeva u vezi s gradskim zelenim površinama, o čemu će tražiti njihovo očitovanje i o tome izvijestiti javnost. Također, važno je napomenuti kako su prilikom izrade Greenpeaceovih zahtjeva konzultirani domaći stručnjaci iz relevantnih područja, kao i autori spomenute analize.

• Nekad kao da zaboravimo što nam sve donese jedno obično stablo, kao i zelene površine kojih je sve manje u našim gradovima i mjestima. Ovo su Greenpeacovi prijedlozi kandidatima i kandidatkinjama na predstojećim lokalnim izborima kako to ostvariti!

U nastavku navodimo cjelokupan tekst Greenpeaceovog Apela za zeleniji Zagreb, odnosno zahtjeve i preporuke budućoj zagrebačkoj gradskoj upravi u vezi sa zelenim površinama:

Zahtjevi i preporuke budućoj gradskoj upravi u vezi sa zelenim površinama

Na zelene površine ne smijemo gledati kao na puke građevinske parcele. Isto tako ne smijemo dopustiti izostavljanje građana i struke iz planiranja i odlučivanja u vezi s javnim zelenim površinama. Od budućih lokalnih vlasti tražimo da poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi djelotvorno i hitno zaštitili urbano zelenilo, konkretno:

1. Zaštititi postojeće zelene površine

Važan prvi korak je evidentiranje, vrednovanje i stvaranje baze zelene infrastrukture te zaštita od gradnje postojećih zelenih površina koje su kao takve definirane prostorno-planskim dokumentima.

2. Stvoriti novu raznoliku zelenu infrastrukturu

Gdje god je moguće, a postoji potreba, neiskorištene ili zapuštene površine u javnom vlasništvu treba prenamijeniti u nove vrijedne zelene površine, ponajprije parkove, ali i urbane vrtove (povrtnjake). Novi su parkovi posebno važni za kvartove u kojima ih nema dovoljno premda su predviđeni prostornim planovima te one u kojima se intenzivno gradi. Urbani vrtovi daju priliku građanima da se rekreiraju i pritom proizvode hranu. Stvaranje novih prostora za druženje na otvorenom posebno je važno u razdoblju pandemije. Tamo gdje nema dovoljno mjesta za nove parkove ili vrtove treba poticati uređivanje mini-parkova, drvoreda, zelenih zidova, zelenih koridora i slično.

3. Poticati stvaranje zelenih krovova i zelenih fasada kao djelotvornih sredstava za ublažavanje učinka toplinskih otoka

Beton, asfalt i vozila u prometu ljeti pretjerano zagrijavaju gradove, dok gradsko zelenilo i parkovi sprječavaju prekomjerno zagrijavanje. Zeleni krovovi važni su za suzbijanje toplinskih otoka, zahvaljujući sposobnosti da zadržavaju vodu te smanjuju opterećenje kanalizacijskog sustava. Osim toga, snižavaju temperaturu u zgradama, povećavaju vlažnost i djeluju kao prirodna izolacija zimi i ljeti, čime se smanjuje potrošnja energije u stanovima. Preporučujemo uvrštavanje zelenih krovova u prostorno-plansku regulativu, čime bi se oni prepoznali kao vrijednost koju treba planirati, štititi, popularizirati i njome upravljati.

4. Obogatiti parkove stablima i prigodnim sadržajima te ih redovito održavati

Građane treba poticati da više koriste zelenu infrastrukturu u svojim četvrtima, uvođenjem sadržaja i opreme poput klupa, uređenih puteljaka, koševa za otpad, prikladno uklopljenih sanitarija i sličnog. Kako bi se ljeti osigurao primjeren hlad, brojne postojeće parkove treba obogatiti stablima. Dječja igrališta trebaju postati zelenija. Održavanje zelenih površina čistima i urednima važno je radi čuvanja zdravlja građana i pružanja osjećaja sigurnosti ljudima koji ih koriste. 

5. Saditi autohtono, ali i drugo drveće i grmlje otporno na gradske uvjete

Kod sadnje treba voditi računa o autohtonim vrstama i onima koje se dobro uklapaju u postojeći ekosustav. Na nekim mjestima ne treba isključiti sadnju alohtonih vrsta koje su najotpornije na domaće klimatske prilike i tlo. Važno je izbjegavati invazivne vrste koje svojim agresivnim širenjem mogu ugroziti prirodu. Biljke povremeno napadaju štetnici, a raznovrsnost gradskog zelenila, pripadne faune i mikrobnih zajednica (bioraznolikost) povećava otpornost i zdravlje urbanog okoliša.

6. Staviti sječu pod kontrolu, a građane pravovremeno i potpuno informirati

Spriječiti oštećivanje i ulagati u liječenje stabala, a sječu poduzimati tek u krajnjoj nuždi. Ukoliko se radi o opravdanoj sječi na javnim zelenim površinama, nadležno gradsko tijelo sve zainteresirane treba potpuno, na vrijeme i svim dostupnim kanalima obavijestiti o planiranoj sječi stabala, razlozima i konkretnim planovima zamjene. Ovo je važno kako bi se raskinulo s dosadašnjom praksom često neopravdane sječe stabala te spriječila zabrinutost građana, nesporazumi i mogući sukobi.

7. Omogućiti interdisciplinarni pristup i sudjelovanje lokalnog stanovništva u urbanom planiranju

U planiranje zelenih površina važno je uključiti stručnjake iz svih relevantnih područja (urbaniste, krajobrazne arhitekte, biologe, sociologe itd.), lokalno stanovništvo i ostale zainteresirane. Time će se izbjeći nezadovoljstvo i protivljenje javnosti te naći rješenja koja doista zadovoljavaju lokalne potrebe. Procedure javne rasprave trebaju biti transparentne i mora biti dovoljno vremena za javnu raspravu.

8. Olakšati pristup zelenoj infrastrukturi

Osim što je potrebno povećati broj zelenih površina, također je važno građanima maksimalno olakšati pristup tim površinama. Potrebno je ukloniti fizičke prepreke koje otežavaju siguran i jednostavan pristup zelenilu, uređenjem pješačkih prijelaza i prilaza pogodnih za kretanje svih kategorija građana (roditelja s djecom, starijih, osoba s teškoćama u kretanju), kao i psihološke prepreke (npr. uljepšanjem krajobraza, olakšanim snalaženjem i kretanjem među zgradama) te omogućiti bolju prometnu povezanost sa zelenim površinama (npr. značajnim povećanjem broja kvalitetnih biciklističkih staza).

9. Omogućiti fleksibilnost korištenja zelenih površina

Premda treba planirati, osmišljavati i opremati javne zelene površine, određeni broj odnosno postotak većih zelenih površina nije nužno posebno uređivati niti u njih intervenirati. Drugim riječima, potrebno je ostaviti određenu fleksibilnost u korištenju pojedinih zelenih površina na načine koji nisu nužno predviđeni planom nego se naknadno pokaže da zadovoljavaju potrebe građana. 

10. Čuvati površine prirodnih ekosustava u gradu 

One prirodne ekosustave u gradu, poput gradskih potoka, retencija i tratina, koji su očuvani u izvornom obliku, odnosno nisu betonirani niti natkriveni, treba ostaviti bez intervencija. Potoci predstavljaju kulturnu i prirodnu vrijednost, stanište su zaštićenih vrsta i oaza bioraznolikosti unutar urbanih područja. Isto tako, određeni broj zapuštenih zelenih površina može uz minimalne zahvate poslužiti kao sklonište i hranilište za autohtonu faunu, npr. ptice pjevice.

• © Biljana Šimić / Greenpeace

Greenpeace se na doprinosu zahvaljuje:

• dipl.ing. Robert Kalasek, Institut za prostorno planiranje, TU Wien
• dipl.ing. Antonia Schneider, Institut za prostorno planiranje, TU Wien
• mr.sc. Tena Petrović, urbanistica
• dr. sc. Ivan Güttler, klimatolog
• dipl.ing. Nikša Božić, arhitekt-urbanist
• mag.ing.prosp.arch. Andrea Knez, krajobrazna arhitektica
• dr.sc. Jelena Puđak, sociologinja, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
• prof. Marina Trbus, psihologinja, Zagrebačko psihološko društvo
• dipl.ing. prom. Bernard Ivčić, Zelena akcija

Greenpeace Hrvatska / Ekovjesnik

Sadnjom drveća u gradovima možemo smanjiti broj smrtnih slučajeva izazvanih ekstremnim vrućinama

Prema studiji Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), temeljenoj na podacima prikupljenima u 93 europska grada, procjenjuje se kako bi se jedna trećina preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama tijekom ljetnih mjeseci mogla izbjeći kada bi se drvećem prekrilo 30 % urbanog prostora.