Greenpeace: Nova vlast mora osigurati više zelenila u Zagrebu!

#ZazeleniGrad! PO STABLU SE GRAD POZNAJE!

Greenpeace je u srijedu u sklopu svoje kampanje #ZazeleniGrad u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu predstavio istraživanje o dostupnosti zelenih površina u gradu Zagrebu. Model dostupnosti zelene infrastrukture izrađen je u suradnji s Tehničkim sveučilištem u Beču. Ovom prilikom Greenpeace je također uputio zahtjeve kandidatkinjama i kandidatima za gradonačelničko mjesto, u vezi s gradskim zelenim površinama.

Model dostupnosti javnih zelenih površina istraživački je projekt pripreman četiri mjeseca, a predstavlja prvu takvu analizu zagrebačkog zelenila i konkretan je doprinos vrednovanju javne zelene infrastrukture. Između ostalog pokazuje u kojim je dijelovima Zagreba potrebno više zelenih površina. Važnost gradskog zelenila posebno dolazi do izražaja u aktualnom vremenu pandemije, kao i sve alarmantnijih posljedica klimatskih promjena.

• Mr.sc. Tena Petrović © Biljana Šimić / Greenpeace

„Na prvi pogled Zagreb se čini kao relativno zelen grad, međutim znatan dio navedenog zelenila nema u potpunosti javni karakter te kao takvo nije dostupno stanovništvu u smislu boravka i druženja u prirodnom okruženju. Analiza dostupnosti pokazala je da čak 4 od 10 građana Zagreba nema javnu zelenu površinu unutar 5 minuta hoda, odnosno 300 metara udaljenosti, što je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Način da se to promijeni je povećanjem broja i kvalitete zelenih površina, poboljšanjem pristupačnosti te povezivanjem u mrežne sustave zelene infrastrukture.” – istaknula je hrvatska urbanistica mr.sc. Tena Petrović koja je sudjelovala u projektu.

• © Biljana Šimić / Greenpeace

Uz predstavljanje rezultata istraživanja o dostupnosti gradskih zelenih površina u Zagrebu, Greenpeace je kandidatima na izborima za zagrebačkog gradonačelnika uputio 10 zahtjeva u vezi s gradskim zelenim površinama, o čemu će tražiti i njihovo očitovanje. Prilikom izrade Greenpeaceovih zahtjeva konzultirani su domaći stručnjaci iz relevantnih područja, kao i autori spomenute analize.

• Ivan Gregov, voditelj kampanje #ZazeleniGrad © Biljana Šimić / Greenpeace

„Prvi korak je zaštita postojećih zelenih površina od gradnje i zaustavljanje trenda betonizacije. Drugi korak je uvođenje novog zelenila gdje god je to moguće. Pritom je važno da u planiranje i gospodarenje zelenim površinama budu uključeni i građani, a velik broj aktivnih kvartovskih inicijativa pokazuje da određena svijest već postoji.” – pojasnio je Ivan Gregov, voditelj Greenpeaceove kampanje #ZazeleniGrad.

Greenpeace - TU Wien: Model dostupnosti gradske zelene infrastrukture u Zagrebu

• Prikaz postojeće zagrebačke javne zelene infrastrukture:

• Karta 1: Sve površine obojane zelenim nisu samo zelene, već i javno dostupne površine. Unutar područja interesa nalaze se velike šumske površine i veliki parkovi na južnom dijelu grada. Postoje i velike površine koje nemaju javnu zelenu infrastrukturu. U području šireg centra grada postoji velik broj manjih parkova, od onih reprezentativnih u starom središtu do zelenih površina pored velikih zgrada izgrađenih u razdoblju između 60-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća. Potonje su tipične za dijelove grada južno od rijeke Save. U blizini rijeke postoje i veća jezera okružena zelenim površinama, poput Jarunskog jezera.

Analiza dostupnosti - Analiza korisničkih površina:

• Karta 2 – Analiza dostupnosti zelene infrastrukture / Zelena infrastruktura – korisničke površine prikazuje rezultate analize korisničkih površina. Nijanse u rasponu od zelene do narančaste označavaju pješačku udaljenost do ulaza u najbližu javnu zelenu infrastrukturu. Na prvi pogled, Zagreb se doima vrlo zelenim gradom, a posebno dominira tamnozelena boja u širem središtu, što znači da su najbliži parkovi udaljeni manje od 300 metara. Isto se može reći i za polovicu Novog Zagreba, južno od rijeke Save. Na sjevernoj i južnoj gradskoj periferiji vidljive su velike površine obojane u narančasto, koje ukazuju na to da je ovdje ponuda javne zelene infrastrukture nedostatna u smislu vremena potrebnog da se dođe do njih pješice, budući da je potrebno hodati 15 ili više minuta do najbližeg parka.

Analiza dostupnosti - Postotak stanovnika unutar 5 minuta pristupa području parka:

• Karta 4 - Analiza dostupnosti: Postotak stanovnika unutar 5 min pristupa području parka. Pomoću rezultata analize korisničkih površina utvrđen je udio stanovnika u pojedinoj statističkoj jedinici koji živi blizu javnih zelenih površina (do 5 minuta hoda). U skladu s preporukama WHO, 5 minuta hoda – što dogovara udaljenosti do 300 m pri brzini hoda od 1 m/s – je razumna mjera za procjenu kvalitete pristupa obližnjoj zelenoj infrastrukturi (2016.). Za raspodjelu stanovnika u pojedinoj statističkoj jedinici koristila se građevinska (bruto) površina zgrada koja se izračunava utvrđivanjem omjera između građevinske površine stambenih zgrada udaljenih manje od 5 min hoda i ukupne građevinske površine svih stambenih zgrada u pojedinoj administrativnoj jedinici. Tako vrijednosti od 0,9% do 25% govore da samo mali udio zgrada (a time i stanovnika) ima pristup u manje od 5 min odnosno 300 m hoda do prve zelene infrastrukture.

Gustoća stanovništva i dostupnost:

• Karta 5 - Analiza dostupnosti: Usporedba dostupnosti i gustoće stanovnika - Okomita (ljubičasta) os predstavlja gustoću stanovništva, a vodoravna (zelena) os postotak stanovnika koji žive na udaljenosti do najbližeg ulaza u park manjoj od 5 minuta hoda. Objedinjavanje ovih dviju dimenzija omogućava, između ostalog, i utvrđivanje područja s visokom gustoćom stanovnika koji su zakinuti za pristup zelenim površinama (tamnoljubičasto). Zahvaljujući ovoj karti može se vidjeti udio stanovnika koji žive unutar 5 min hoda do zelene infrastrukture u ukupnom broju stanovnika iz popisa iz 2011. Središte grada kao i područja stambenih višekatnica izvan središta pokazuju visoku razinu dostupnosti, kao i visoku gustoću što upućuje na vjerojatnost visokog intenziteta korištenja postojeće zelene infrastrukture. Nijanse zelene pokazuju da je broj stanovnika po hektaru prilično nizak, a pristup parkovima dobar. Plava znači da je gustoća stanovnika visoka te da je dostupna zelena infrastruktura u blizini.

Analiza krošanja

• Karta 10 - Analiza dostupnosti (cijelo područje) - Stabla i parkovi - Na karti je prikazan udio bruto površine krošanja u odnosu na ukupnu površinu statističkih jedinica u Zagrebu, a analitički pristup osmišljen je tako da uzme u obzir djelovanje stabala na bliski okoliš. Tako drvoredi na ulicama koje razdvajaju administrativne jedinice utječu na obje jedinice. U ovoj analizi obrađena su sva stabla kojima upravljaju gradske vlasti, što obuhvaća stabla u svim vrstama javnih prostora, uključujući i ulice, ali ne i neevidentirana stabla na privatnim površinama. Zbog toga vrijednosti naznačene na karti daju posebno dobar uvid u stanje stvari na područjima koja imaju tek mali udio (neevidentiranih) stabala na privatnom zemljištu, odnosno imaju ujednačeni tip gradnje. S druge strane, velike statističke jedinice kakve se nalaze na rubovima grada i u kojima prevladava poljoprivredna namjena ne daju koristan uvid.

Podsjetimo, Greenpeaceova kampanja #ZazeleniGrad predstavljena je 5. ožujka 2021. i to akcijom sadnje drvoreda u zagrebačkoj Martićevoj ulici. U fokusu ove kampanje su urbane zelene površine, kao i podrška građanskim inicijativama koje se bore za očuvanje postojećih i stvaranje novih, kao što to čini 1POSTOZAGRAD, a njome se lokalnu samoupravu želi potaknuti na masovniju sadnju stabala.

• Zagreb, 5. ožujka 2021. - Sadnja drvoreda u zagrebačkoj Martićevoj ulici © Ekovjesnik

„Našim gradovima, pa tako i Zagrebu nedostaje zelenila. Posebno je to došlo do izražaja u sadašnjim uvjetima u kojima imamo pojačanu potrebu za boravkom na otvorenom i u prirodi. Želimo potaknuti snažniji razvoj tzv. zelene infrastrukture koja doprinosi bioraznolikosti, smanjuje utjecaj toplinskih otoka, osigurava hlad, smanjuje stres i općenito doprinosi boljem psihofizičkom stanju kod ljudi“, izjavio je tom prigodom voditelj kampanje Ivan Gregov.

• © Biljana Šimić / Greenpeace

Predstojeći lokalni izbori već se, za domaće prilike, mogu smatrati povijesnima jer su potaknuli temu zelenih površina u hrvatskim gradovima i općenito nužnosti podizanja kvalitete života o kojoj se bez masovnijeg ozelenjavanja naših gradova u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena ne može ni diskutirati. Zagrebu i svim drugim hrvatskim gradovima potrebno je više parkova i zelenih površina, a manje betonizacije.

Greenpeace će stoga pojačano ukazivati na ovu potrebu i isticati temu zelenila, kako akcijama sadnje drveća, tako i kroz doprinos javnim i stručnim raspravama o viziji zelenog Zagreba za budućnost. Također, uoči skorih lokalnih izbora Greenpeace će o očitovanjima kandidata i kandidatkinja za gradonačelnika/gradonačelnicu Zagreba izvijestiti javnost, o čemu ćete svakako moći čitati i na Ekovjesniku.

Greenpeaceov Apel za zeleniji Zagreb, odnosno zahtjeve i preporuke budućoj zagrebačkoj gradskoj upravi u vezi sa zelenim površinama, možete pronaći u prilogu ovog članka.

Greenpeace Hrvatska / Ekovjesnik

Sadnjom drveća u gradovima možemo smanjiti broj smrtnih slučajeva izazvanih ekstremnim vrućinama

Prema studiji Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), temeljenoj na podacima prikupljenima u 93 europska grada, procjenjuje se kako bi se jedna trećina preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama tijekom ljetnih mjeseci mogla izbjeći kada bi se drvećem prekrilo 30 % urbanog prostora.