Svijet je na rubu klimatskog ponora, porast temperature se nastavlja
Objavljeno najnovije izvješće Svjetske meteorološke organizacije o stanju svjetske klime
Prošla je godina bila jedna od tri najtoplije u povijesti mjerenja, a obilježili su je ekstremni vremenski događaji koji su uz pandemiju COVID-19 utjecali na milijune ljudi, navodi se u izvješću u kojem glavni tajnik UN-a António Guterres upozorava da je svijet „na rubu ponora“.
Prema izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) „Stanje svjetske klime“ („State of the Global Climate 2020”), objavljenom uoči sastanka na vrhu o temi klimatskih promjena koji će se održati 22. i 23. travnja, prosječna globalna temperatura u 2020. godini bila je oko 1,2 Celzijeva stupnja iznad predindustrijske razine. To je, nažalost, uz 2016. i 2019. svrstava među tri najtoplije godine u povijesti mjerenja.
Ova je temperatura „opasno blizu“ granici od 1,5 Celzijevih stupnjeva koju zagovaraju znanstvenici s ciljem izbjegavanja najgorih klimatskih scenarija, a valja podsjetiti kao je šesta u nizu izuzetno toplih godina ujedno obilježila kraj dosad najtoplijeg desetljeća.
„Na rubu smo ponora. Svjedočimo rekordnom broju tropskih oluja, velikim razmjerima otapanja ledenih pokrova i ledenjaka, sušama, toplinskim valovima i razornim šumskim požarima“, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljeno izvješće.
Oštro upozorenje WMO-a dolazi uoči ovotjednog virtualnog summita čelnika o klimi, koji je sazvao predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden s ciljem pojačavanja napora za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ispunjavanja ciljeva povijesnog Pariškog sporazuma iz 2015. godine.
2021. mora biti „godina za akciju“
Šef UN-a naglasio je da 2021. „mora biti godina za djelovanje“, pozivajući na niz „konkretnih pomaka“, prije nego što se svjetski čelnici okupe na 26. zasjedanju Konferencije stranaka (COP26) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama ovog studenog u Glasgowu.
„Zemlje trebaju predati ambiciozne nove nacionalno utvrđene doprinose (NDCs) koji su oblikovani Pariškim sporazumom. Njihovi klimatski planovi za sljedećih 10 godina moraju biti puno učinkovitiji“, naglasio je Guterres.
Ujedno je istaknuo da se klimatske obveze i planovi moraju poduprijeti trenutnom akcijom te da se milijarde dolara koje su u zeleni oporavak uložile uglavnom bogatije države usklade s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama i Globalnim ciljevima održivog razvoja (SDGs). Također, Guterres je naglasio kako se subvencije usmjerene na fosilna goriva obvezno trebaju preusmjeriti u projekte obnovljivih izvora energije.
„Razvijene zemlje moraju predvoditi u postupnom napuštanju upotrebe ugljena - do 2030. u zemljama OECD-a, odnosno do 2040. u ostalima. Nove elektrane na ugljen ne smiju se više graditi”, naglasio je António Guterres.
Važnost sustava za rano upozorenje
U izvješću o stanju svjetske klime također se navodi kako klimatske promjene potkopavaju napore i provedbu ciljeva održivog razvoja, i to kroz kaskadni lanac međusobno povezanih događaja koji mogu pogoršati postojeće nejednakosti u društvu, ali i nastaviti s pogoršavanjem ciklusa klimatskih promjena.
Glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije, Petteri Taalas, upozorio je kako bi se „negativni trend“ u svjetskoj klimi mogao nastaviti tijekom narednih desetljeća neovisno o naporima ublažavanja, te je pozvao na veća ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama.
„Izvješće pokazuje da nemamo vremena za gubljenje. Klima se mijenja, a utjecaji su ionako preskupi za ljude i planet. Ovo je godina za akciju”, rekao je Taalas, pozivajući sve svjetske čelnike da se obvežu na nultu emisiju do 2050. godine.
„Jedan od najsnažnijih načina prilagodbe je ulaganje u sustave za rano upozoravanje i mreže za promatranje vremena. Nekoliko manje razvijenih zemalja ima velike praznine u svojim sustavima promatranja i nedostaju im vrhunske vremenske, klimatske i vodene usluge ”, naglasio je Taalas.
Glavni zaključci izvješća
U izvješću WMO-a napominje se da su koncentracije glavnih stakleničkih plinova nastavile rasti u 2019. i 2020. godini, pri čemu je globalni prosjek koncentracija ugljikovog dioksida već premašio 410 dijelova na milijun (ppm), uz daljnje upozorenje da ako koncentracija bude slijedila isti obrazac kao i prethodnih godina, ove bi godine mogla doseći ili premašiti 414 ppm.
Svjetska meteorološka organizacija naglašava kako se nastavlja zakiseljavanje i deoksigenacija oceana, utječući na morske ekosustave, morski život i ribarstvo te smanjujući njihovu sposobnost apsorpcije CO2 iz atmosfere.
Nadalje, 2019. zabilježena je najviša razina oceanske topline, a trend se vjerojatno nastavio i 2020., kao i globalni porast razine mora.
- Izvor: WMO / State of the Global Climate in 2020
Arktičko upozorenje
U izvješću se također navodi kako su se od sredine 1980-ih arktičke temperature zraka zagrijavale najmanje dvostruko brže od globalnog prosjeka, s „potencijalno velikim implikacijama“ ne samo na arktičke ekosustave, već i na globalnu klimu, poput otapanja vječnog leda i ispuštanje metana - najsnažnijeg stakleničkog plina, u atmosferu.
Uz to, rekordno niska arktička razina morskog leda zabilježena je u mjesecima srpnju i listopadu 2020., dok je grenlandski ledeni pokrov između rujna 2019. i kolovoza 2020. godine izgubio približno 152 gigatona leda!
Ekstremni vremenski događaji zabilježeni su i na nekoliko lokacija širom svijeta, primjerice u SAD-u i Australiji, s obilnim kišama i poplavama, jakim i dugotrajnim sušama, katastrofalnim olujama, te širokim i dugotrajnim požarima.
S.F. / Ekovjesnik