U 2021. izmjerene najviše temperature oceana u povijesti
Temperature svjetskih oceana ruše rekorde već šestu godinu zaredom zbog zagrijavanja oceana uzrokovanog klimatskom krizom
Prošle godine zabilježene su rekordne temperature svjetskih oceana i to unatoč djelovanju La Niñe koja hladi površinske temperature oceana u velikom dijelu središnjeg i istočnog dijela Tihog oceana, zajedno s promjenama u tropskoj atmosferskoj cirkulaciji.
Prema studiji objavljenoj 11. siječnja u časopisu Advances in Atmospheric Sciences, ovo je šesta godina zaredom u kojoj je oboren temperaturni rekord svjetskih oceana, objavio je The Guardian. Tako je prošle godine zabilježen toplinski rekord u gornjih 2000 metara oceana diljem svijeta, koji su unatoč događaju La Niña apsorbirali 14 zetadžula (ZJ) više nego 2020. godine, što predstavlja količinu energije koja je 145 puta veća od cjelokupne svjetske proizvodnje električne energije!
Rekord iz 2021. nadmašuje sve dosadašnje vrijednosti zabilježene još od 1955. godine, dok je druga najtoplija godina za oceane bila 2020., a treća 2019. Količina topline u oceanu bolji je pokazatelj globalnog zagrijavanja od atmosferske temperature jer prirodni ciklusi poput La Niñe imaju manji utjecaj na temperature oceana od temperatura zraka. No, znanstvenici ističu kako je rekord oboren unatoč činjenici da La Niña utječe na snižavanje temperature u Pacifiku.
„Količina topline koju upijaju svjetski oceani neumoljivo raste, što je primarni pokazatelj klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem“, kazao je Kevin Trenberth, koautor studije i klimatski znanstvenik iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja u Coloradu (NCAR).
Globalno zagrijavanje zbog izgaranja fosilnih goriva, krčenja šuma i drugih ljudskih aktivnosti utječe da oceani preuzimaju najveći dio dodatne topline. Oceani su se s vremenom konstantno zagrijavali, a u svakom desetljeću od 1958. zabilježene su sve više temperature. Međutim, to se još više ubrzalo od kraja 1980-ih, kad su se oceani počeli zagrijavati osam puta brže nego prije. Svjetski oceani su tako tijekom posljednjih 50 godina apsorbirali oko 90 posto topline proizvedene ponajviše izgaranjem fosilnih goriva.
Znanstvenici su za mjerenja koristili mrežu plutača, izvijestio je Washington Post. „Kada imate ovaj dugoročni uzlazni trend, sasvim je jasno da se temperaturni rekordi obaraju gotovo svake godine. Proizveli smo toliko stakleničkih plinova da su oceani počeli uzimati sve veću količinu topline“, rekao je John Abraham, koautor studije i profesor na Sveučilištu St. Thomas u Minnesoti.
>>> Pročitajte još >>> Sredozemno more - najbrže zagrijavajuće more na svijetu
- © Joruba - iStock / WWF Adria
Sada se suočavamo s posljedicama
Topliji oceani potiču intenzivnije tropske oluje, kao što je uragan Ida iz 2021., a povećavaju i temperaturu zraka, što može dovesti do ekstremnih vremenskih događaja poput obilnih oborina ili tornada koji su u prosincu pogodili nekoliko američkih država.
Naposljetku, više temperature dovode i do većeg porasta razine mora, stoga zagrijavanje oceana čini oko trećine porasta razine mora u 20. stoljeću, izvijestio je CNN. To dodatno povećava rizik od poplava, prodora slane vode i olujnih udara.
Jedini način da se stane na kraj ovim negativnim posljedicama je hitno smanjenje emisija stakleničkih plinova jer će se oceani nastaviti zagrijavati čak i nakon zaustavljanja svih emisija. Dugotrajno zagrijavanje oceana najbrže se događa u Atlantskom i Južnom oceanu, navodi The Guardian, iako je i sjeverni Pacifik imao 'dramatično' povećanje topline od 1990. godine, dok je u Sredozemnom moru prošle godine zabilježen snažan rast temperatura.
„Želimo naglasiti da je globalno zagrijavanje zapravo zagrijavanje oceana, a ono ima ozbiljne posljedice“, rekao je Lijing Cheng, vodeći autor studije i klimatski znanstvenik s Instituta za atmosfersku fiziku pri Kineskoj akademiji znanosti (IAP/CAS). „Zagrijavanje oceana nastavlja obarati rekorde, što nas upozorava da je svijetu potrebna hitna akcija u borbi protiv klimatskih promjena.“
„Dok ne dosegnemo neto nultu emisiju, zagrijavanje će se nastaviti, a s time i rušenje rekorda količine topline u oceanima“, zaključio je Michael Mann, klimatolog s američkog Sveučilišta Penn State i jedan od 23 koautora studije. „Podizanje svijesti i razumijevanje oceana temelj su za djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena.”
S.F. / Ekovjesnik