Početkom rujna 2024. završilo je razdoblje toplinskog vala koje je u većem dijelu Austrije trajalo oko dva tjedna. Na istoku Austrije razdoblje velikih vrućina trajalo je, međutim, duže od četiri tjedna, a završilo se rekordnim dnevnim i višednevnim količinama oborina.

Nikad prije nisu zabilježene takve temperaturne anomalije kao u veljači 2024. koja bi prema izmjerenim temperaturnim vrijednostima mogla zauzeti 16. mjesto na popisu najtoplijih ožujaka, ističe se u priopćenju austrijskog saveznog instituta za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju GeoSphere Austria.

Prosječna temperatura izmjerena tijekom razdoblja meteorološke zime (prosinac-veljača) trebala bi biti 2 °C viša od dugogodišnjeg prosjeka, što je čini trećom najtoplijom iza 2020. (+2,3 °C) i 2016. godine (+2,1 °C). Meteorološka jesen (rujan-studeni 2023.) bila je već najtoplija u povijesti mjerenja u Francuskoj.

Nakon kratkotrajne stabilizacije vremena u srijedu 29. studenog, već s četvrtkom 30. studenog uz jačanje juga i jugozapadnjaka stižu novi oblaci, a s klimatološkim početkom zime - i obilnija oborina, izvijestio je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).

Unatoč tome što nam topla zima ide na ruku pri uštedi energenata, u trećem siječanjskom tjednu ipak možemo očekivati pravi zimski ugođaj, ističu u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ).

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) donosi podatke koliko je bijelih božićnih jutara osvanulo u Hrvatskoj u zadnjih 60 godina (1961. – 2020.). Podaci se odnose na 11 glavnih kontinentalnih postaja: Bjelovar, Gospić, Karlovac, Ogulin, Osijek, Parg, Sisak, Varaždin, Zagreb Grič, Zagreb Maksimir i Zavižan.

Prvo izdanje festivala 50 Poems For Snow u Petrinji održat će se u utorak 12. siječnja u Gradskom parku, pored fontane, s početkom u 18 sati

Otvaranje „sanjkališta“ na zagrebačkom Cmroku izazvalo je brojne, mahom negativne komentare na društvenim mrežama, a Extinction Rebellion Zagreb tim je povodom održao novu akciju pod nazivom „Hrvatska u šoku, rasipanje na Cmroku“.

50 Poems for Snow je, osim pjesničkog, događanje koje ukazuje i na klimatske primjene koje su uvjetovale sve manje snijega tamo gdje ga je nekad bilo u izobilju.

Umjetni snijeg bi u teoriji mogao spasiti ledene ploče i ograničiti podizanje razine mora, ali to bi zahtijevalo žrtvovanje Antarktike.