Znanstveno-stručni skup organizirali su Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Aquarium Pula, Udruga Morski obrazovni centar i Institut Ruđer Bošković. Zaključci sa Skupa objavljeni su s ciljem osvještavanja šire društvene zajednice o utjecaju klimatskih promjena na Jadransko more u kombinaciji s drugim pogubnim ljudskim aktivnostima.

Iako je egipatsko ljetovalište Sharm el-Sheikh trenutačno u središtu zanimanja svjetskih medija kao domaćin UN-ove konferencije za klimatske promjene (COP27), pravi razlog zbog kojeg brojni turisti već duži niz godina hrle na ovaj dio egipatske obale Crvenog mora su koraljni grebeni koji se ubrajaju među najraznolikije na svijetu. U njima obitava više od tisuću različitih vrsta riba i oko 350 vrsta koralja.

Dana 11. listopada Lewis Pugh krenuo je u nevjerojatan podvig. Tijekom dva tjedna, do 25. listopada 2022., pokušat će preplivati Crveno more te tako skrenuti pozornost svjetske zajednice na sve veću ranjivost koraljnih grebena i svjetskih oceana.

Nakon dvogodišnjeg uzorkovanja voda Atlantskog oceana, škotski istraživači strahuju kako bismo zbog onečišćenja oceana za dvadesetak godina mogli gotovo u potpunosti istrijebiti planktone. Najsitniji stanovnici svjetskih mora i oceana temelj su čitavog morskog hranidbenog lanca, ali i prava pluća našeg planeta jednako važna kao drveće.

Novo izvješće koje je objavila Globalna mreža za praćenje koraljnih grebena otkrilo je kako je zbog klimatskih promjena od 2009. do 2018. godine uništeno oko 14 posto svjetskih koraljnih grebena. Tako je u manje od jednog desetljeća zbog zagrijavanja oceana došlo do masovnog izbjeljivanja koralja.

Prošla je godina bila jedna od tri najtoplije u povijesti mjerenja, a obilježili su je ekstremni vremenski događaji koji su uz pandemiju COVID-19 utjecali na milijune ljudi, navodi se u izvješću u kojem glavni tajnik UN-a António Guterres upozorava da je svijet „na rubu ponora“.

U oceanima je sve manje kisika, a kako se sve više zagrijavaju, znatno je ugrožena osjetljiva ravnoteža morskog života, upozorava Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

Znanstvenici nastoje spasiti koraljne grebene na obali St. Thomasa na Djevičanskim otocima od širenja za njih vrlo opasne i zarazne bolesti te ubrzano uklanjaju dosad zaražene koralje s grebena, javlja Reuters.

Ekstremno podizanje razine mora, koje se dosad događalo jednom u stotinu godina, ubuduće bi se moglo ponavljati svake godine i to najkasnije do 2050. godine. U najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) stoji kako će time biti ugrožene mnoge svjetske obale i to bez obzira na to hoće li se ograničiti globalno zatopljenje i emisije stakleničkih plinova ili ne.

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Branka Njegić Džakula i dr. sc. Damir Kralj u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Bologni i Sveučilišta Bar-Ilan u Izraelu su, proučavajući procese i uvjete biomineralizacije koralja, došli do važnih rezultata koji ukazuju na prihvatljivost hipoteze o različitim mehanizmima mineralizacije koralja. Ovi rezultati su objavljeni u prestižnom znanstvenom časopisu 'Chemistry - A European Journal' (IF = 5.16).