Unatoč postupnom smanjenju, onečišćenje zraka u Europi i dalje ostaje najveći zdravstveni rizik. Krajem 2024. na snagu je stupila nova EU Direktiva o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu kako bi se smanjili rizici uzrokovani onečišćenjem zraka, a Europska agencija za okoliš (EEA) upravo je objavila analizu najnovijih službeno prijavljenih koncentracija za 2023. i 2024. u odnosu na trenutačne i buduće (2030.) granične vrijednosti EU-a, kao i strože razine smjernica SZO-a.

Zaključak izvješća Europska komisije i Europske agencije za okoliš (EEA) je da države članice EU-a trebaju mnogo odlučnije djelovati kako bi se postigli ciljevi smanjenja onečišćenja do 2030. godine.

Stupanjem na snagu nove EU Direktive o kvaliteti zraka 10. prosinca počinje nova era zaštite zdravlja i okoliša u Europi. Nova direktiva dio je Europskog zelenog plana i ima za cilj daljnje smanjenje onečišćenja zraka.

Od 2020. u Parizu je ozelenjeno i uređeno 218 školskih ulica s 9889 četvornih metara novih zelenih površina i 260 posađenih stabala. Grad Pariz je u uređenje školskih ulica dosad uložio 32 milijuna eura, a do 2026. trebalo bi ih biti više od 300 čime će se dodatno ozeleniti pariški javni prostor, postići ugodnija mikroklima te poboljšati kvaliteta zraka i sigurnost pariških školaraca.

Eksperimentalno pokrenut u sklopu provedbe mjera fizičkog distanciranja tijekom pandemije koronavirusa i s ciljem smanjenja onečišćenja zraka, program „Školske ulice“ („Rues aux écoles“) postiže izvrsne rezultate. Osim osiguranja sigurnog kretanja i boravka djece u prostoru ispred škola i dječjih vrtića te dodatnog ozelenjivanja javnog prostora, programom je postignut velik napredak u smanjenju onečišćenja zraka.

Kvaliteta zraka u Europi značajno se poboljšala u posljednja dva desetljeća, ali najveći dio europskog stanovništva živi u područjima u kojima koncentracija lebdećih čestica PM2,5 i PM10 te dušikovog dioksida (NO2) premašuje preporučene razine Svjetske zdravstvene organizacije.

Stanovnici njemačkog glavnog grada mogu slobodno disati. Kvaliteta zraka u Berlinu značajno se poboljšala zahvaljujući zabrani vožnje vozilima sa starijim dizelskim motorima, prelasku na električne autobuse, uvođenju sve većeg broja zona s ograničenjem brzine od 30 km/h i izgradnji biciklističkih staza.

Preliminarni podaci s automatskih mjernih postaja pokazuju da je nastavljen trend smanjenja onečišćenja dušikovim dioksidom (NO2) i štetnim lebdećim česticama ili je na pojedinim gradskim prometnicama stabiliziran na niskoj razini.

Gotovo cjelokupna svjetska populacija udiše zrak koji premašuje granične vrijednosti kvalitete zraka određene novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i ugrožava njihovo zdravlje. Rekordan broj od preko 6000 gradova u 117 zemalja svijeta prati kvalitetu zraka, ali ljudi koji u njima žive su još uvijek izloženi štetnim koncentracijama lebdećih čestica i dušikovog dioksida.

Onečišćenje zraka na Zapadnom Balkanu uzrok je velikog broja preranih smrtnih slučajeva u regiji, kao i kraćeg životnog vijeka i pogoršanja javnog zdravlja. Zbog toga se čim prije treba poboljšati kvaliteta zraka, ali i javno zdravlje kroz unaprijeđeni zdravstveni sustav, priopćio je Europski fond za Balkan.