Novi izvještaj Influence Mapa, koji prati tvrtke i organizacije koje pokušavaju utjecati na globalnu klimatsku politiku, otkriva taktike kojima europska mesna i mliječna industrija nastoje zaustaviti politike EU-a usmjerene na rješavanje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi te prelazak na održivu prehranu.

Nakon proljetne i ljetne stanke koja je potrebna kako se ne bi uznemiravalo životinje u vrijeme gniježđenja i podizanja mladunaca, projektni tim počinje s novom sezonom obnove zaraslih travnjaka. 

Projekt Dinara back to LIFE Europska je komisija uvrstila među 19 uspješnih projekata obnove prirode iz cijele EU, prilikom predstavljanja dugo očekivanog prijedloga iznimno važnog Propisa o restauraciji prirode.

Prehrana koja uključuje više povrća, svježeg voća, ribe, cjelovitih žitarica i mahunarki nije dobra samo za planet, već i za nas ljude. Rezultati nedavno objavljenog istraživanja pokazuju da bi se izbjegavanjem crvenog mesa i prerađene hrane životni vijek ljudi mogao produžiti i do 13 godina.

Gubimo sve više biljnih vrsta, dok se neke vrste šire velikim područjem. Novo istraživanje po prvi put dokazuje ubrzan pad biološke raznolikosti u visokim planinama, kao i u šumama te na livadama i pašnjacima u nizinama. Glavni razlog promjena biljnih vrsta su povećane količine dušika u tlu koje su uzrokovane intenzivnom poljoprivredom.

Financijska sredstva koja je EU izdvojio za poljoprivredu nisu dovela do pozitivnih promjena u pogledu klimatske prihvatljivosti poljoprivrede, navodi se u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda.

Najmlađi hrvatski park prirode prostire se na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, i to na ukupnoj površini od 63.052 hektara što ga čini najvećim područjem parka prirode nakon Parka prirode Velebit

Dinara u nježnim, optimističnim bojama snažnog značenja! Dinara back to LIFE projekt dobio je prepoznatljiv i upečatljiv vizualni identitet te web stranicu na kojoj ćete moći saznati sve o projektu obnove travnjaka na Dinari!

Industrija proizvodnje govedine visoko je na listi najvećih onečišćujućih sektora po pitanju emisija stakleničkih plinova. Njezin veliki utjecaj na klimu bilježi se već pri samom početku proizvodnje, prilikom uzgoja krava. Stoga istraživači nastoje smanjiti negativan utjecaj proizvodnje goveđeg mesa na okoliš prije nego li ono dospije na naše stolove.