Zbog utjecaja klimatskih promjena koraljni grebeni se izbjeljuju pet puta učestalije nego prije 40 godina
Udio koralja pogođenih izbjeljivanjem porastao je na 31 posto u 2016. godini
Rezultati novog istraživanja otkrivaju kako su masovna izbjeljivanja koraljnih grebena postala su pet puta učestalija tijekom proteklih 40 godina, pri čemu klimatske promjene igraju značajnu ulogu.
Stupanj izbjeljivanja koralja u posljednja četiri desetljeća je u stalnom porastu. Tako je udio koralja pogođenih izbjeljivanjem porastao s 8 posto u 80-tim godinama 20. stoljeća na čak 31 posto u 2016. godini.
Rezultati provedenog istraživanja upozoravaju na veliku opasnost od nestajanja koraljnih grebena kakve danas poznajemo ako se, čim prije, ne provedu učinkovite mjere za sprječavanje klimatskih promjena.
Suvremeni fenomen
Koraljni grebeni čine jedan od najproduktivnijih ekosustava na svijetu. Unatoč tome što prekrivaju manje od 0,1 posto oceanske površine, pružaju kompleksna i raznolika morska staništa koja podržavaju više od 25 posto svih morskih vrsta.
Međutim, ta raznolika staništa su vrlo osjetljiva na klimatske promjene. Visoke temperature mora su jedan od glavnih uzroka izbjeljivanja koralja. Pri takvim okolnostima, dolazi do izumiranja algi (zooksantela) s kojima koralji žive u simbiozi i koje su odgovorne za njihove živopisne boje, a s njihovim gubitkom postaju bijeli.
Kroz proces fotosinteze, alge osiguravaju koralje energijom, a bez njih gladuju. Iako se koralji mogu oporaviti od izbjeljivanja, dugoročna izloženost može biti pogubna za čitave grebene.
Nova studija, objavljena u znanstvenom časopisu Science, prva je procijenila kako su se učestalost i težina izbjeljivanja koraljnih grebena mijenjali tijekom posljednjih 40 godina. Utvrđeno je kako je izbjeljivanje tijekom godina postalo pet puta učestalije. Tako je 80-tih godina prošlog stoljeća prosječni greben bio pogođen izbjeljivanjem jednom u svakih 25 do 30 godina, a 2016. jednom u svakih šest godina.
Otkriveno je i da se širom svijeta rizik izbjeljivanja (umjeren i težak) povećao po stopi od četiri posto godišnje, od 8 posto grebena izloženih izbjeljivanju 80-tih godina do 31 posto izloženih grebena u 2016. godini.
„Rezultati pokazuju kako je izbjeljivanje koralja suvremeni fenomen potaknut globalnim zatopljenjem“, izjavio je profesor Nick Graham, koautor studije, „Danas je vrijeme između dva koralna izbjeljivanja vrlo kratko i iznosi 6 godina, što ne daje dovoljno vremena za potpuno obnavljanje koraljnog pokrova na oštećenim grebenima.“
Prije i poslije: izbjeljeni i umirući koralj (ožujak i svibanj 2016.), Lizard Island / Great Barrier Reef
The Ocean Agency / XL Catlin Seaview Survey / Richard Vevers & Christophe Bailhache
Utjecaj globalnog zatopljenja
Studija pokazuje kako klimatske promjene igraju sve veću ulogu u masovnoj pojavi koraljnog izbjeljivanja. Od 1980. godine, tijekom jakih razdoblja El Niña zabilježeno je čak 58 posto teških izbjeljivanja.
El Niño je prirodna meteorološka pojava, odnosno klimatski poremećaj koji se uobičajeno javlja svakih pet godina, a nastaje zbog neuobičajenog zagrijavanja mora (2 do 8 °C) na površini ekvatorijalnog Pacifika uzrokovanog promjenama smjera kretanja zračnih struja u višim slojevima atmosfere. Porastom temperatura se i rizik izbjeljivanja tijekom godina El Niña brzo povećava.
Kako spasiti koralje od izbjeljivanja?
Ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C iznad predindustrijske razine, inače glavni cilj Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, neophodno je budući da bi se time koraljnim grebenima pružila prilika za preživljavanjem.
„Jedna od mogućih akcija za poboljšanje šansi za preživljavanje koralja mogla bi biti uklanjanje ugljikovog dioksida (CO2) iz atmosfere“, rekao je dr. Mark Eakin, koautor studije, „Čak i zagrijavanje od 1,5 °C uzrokuje nepopravljivu štetu koraljnim grebenima u mnogim dijelovima svijeta. Zbog toga moramo udvostručiti naše napore u ograničenje klimatskih promjena smanjenjem razine CO2 u atmosferi, a ne samo smanjenjem emisija.“
Također, u posljednjih nekoliko mjeseci predloženi su razni planovi i tehnike koji bi pomogli koraljima u podnošenju klimatskih promjena, uključujući pritom i upotrebu genetičkog inženjerstva.
K.P.