Stara Vlaška s drvoredom i bez parkirnih mjesta svidjela bi se i Augustu Šenoi
Hvalevrijedna incijativa za staru Vlašku
Građanska platforma 1POSTOZAGRAD službeno je predložila uklanjanje parkirnih mjesta, proširenje pločnika i sadnju drvoreda u dijelu Vlaške ulice od Branjugove do Draškovićeve ulice
Pokrenuta je nova hvalevrijedna inicijativa građanske platforme 1postozagrad kojom se predlaže ukidanje parkirališta, proširenje nogostupa i sadnja drvoreda u staroj Vlaškoj ulici, u dijelu između Branjugove i Draškovićeve ulice. Prijedlog je 8. studenog dostavljen Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Grada Zagreba te se u njemu navodi kako „sadašnji kapaciteti parkirališta podmiruju svega 20-ak automobila, a javna garaža na Langovom trgu (kapaciteta 305 mjesta) nalazi se u neposrednoj blizini. U tome smislu gubitak parkirališnih mjesta je neznatan, a dobit višestruka. Prometna protočnost ulice ostala bi kao i do sada.“
Uklanjanjem navedenih parkirnih mjesta Zagreb bi se konačno pridružio europskom trendu čije metropole, posebice Pariz i Beč, radikalno smanjuju parkirališne kapacitete u korist pješačkih i zelenih površina. Podsjetimo, David Belliard, zamjenik pariške gradonačelnice Anne Hidalgo, nedavno je otkrio plan prema kojem će se s gradskih ulica u narednih šest godina ukloniti gotovo polovica parkirnih mjesta. Oslobođeni prostor omogućit će uređenje novih biciklističkih staza, gradskih vrtova i zelenih površina, postavljanje novog uličnog namještaja, terasa ugostiteljskih objekata te javnih česmi s besplatnom pitkom vodom, a Parižani i Parižanke o tome upravo odlučuju te iznose svoje prijedloge i mišljenja tijekom ovomjesečnog javnog savjetovanja.
Kako ističu u građanskoj platformi 1postozagrad, proširenjem ionako preuskog nogostupa ovaj dio Vlaške ulice konačno bi „prodisao“, a vjerujemo da bi ovaj atraktivan i ambijentalno vrlo vrijedan prostor, osim građanima/kama, daleko ljepše izgledao i posjetiteljima Zagreba kojima je spomenik Augustu Šenoi kiparice Marije Ujević-Galetović čest motiv fotografiranja.
Nadalje, ističe se kako bi sadnja drvoreda, i to svega nekoliko stabala, „značajno doprinijela ambijentalnim i boravišnim kvalitetama mjesta, uz osnovnu komunalnu opremu kao što je nekoliko klupa uz neka od budućih stabala“. Potreba sadnje stabala, koja su u urbanim sredinama sve važnija u borbi protiv klimatskih promjena, ne bi se trebala posebno isticati, no s obzirom na stanje zagrebačkog zelenila i učestalu sječu stabala, smatramo da je to, nažalost, vrlo bitno.
- Stara Vlaška / Foto: Ekovjesnik
Kao dio prijedloga navodi se i denivelacija uzdignutog platoa oko spomenika Augustu Šenoi kako bi se olakšala pješačka komunikacija. U platformi 1postozagrad ističu kako je spomenik nepotrebno uzdignut od razine nogostupa ostatka ulice. „Nespretno je to rješenje koje ima i sigurnosne mane za pješake, izvedeno tako kao branik parkiranja automobila, a u dovoljnoj mjeri ne uvažava potencijal lokacije. Sve to se lako može ispraviti cjelovitim projektom predmetnog poteza koji treba u prvi plan staviti pješake i stvoriti pristupačniju 'pjacetu' oko spomenika i duž poteza do Draškovićeve“, ističe se u prijedlogu.
Novouređeni dio ulice postao bi tako svojevrsni nastavak pješačke zone koja već postoji na Europskom trgu i u dijelu Vlaške prema zapadu. Uistinu, ovaj prijedlog predstavlja jednostavno, učinkovito, financijski nezahtjevno i brzo izvedivo poboljšanje grada.
„Nadamo se da gradske službe, osobito one nadležne za promet, neće pronalaziti samo opravdanja i izlike da se ovo poboljšanje ostvari, već se koncentrirati na moguća rješenja i dobrobit grada u cjelini“, zaključuju u građanskoj platformi 1postozagrad.
Podsjetimo, sedam mjeseci nakon razornog potresa, u Zagrebu je počeo projekt „Poezija u gradu“ (Poezija to go) posvećen upravo velikanu hrvatske književnosti Augustu Šenoi. U sklopu projekta su u spomen ovom književnom velikanu u osvijetljenim city light vitrinama postavljeni plakati s nekim od njegovih najljepših pjesama, neki od njih u neposrednoj blizini spomeniku Augustu Šenoi. Možemo li mu se u ovoj teškoj godini dodatno odužiti i realizacijom prijedloga kojim se može značajno podići ambijentalna vrijednost ovog javnog prostora?
S.F. / Ekovjesnik