U jednoj od sljedećih pet godina postoji 80-postotna vjerojatnost da će prosječna globalna temperatura premašiti granicu od 1,5 °C postavljenu Pariškim sporazumom. Također, barem jedna od ovih pet godina postavit će novi temperaturni rekord i nadmašiti 2023. koja je trenutačno najtoplija godina povijesti mjerenja, objavila je u srijedu Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Rekordni ili gotovo rekordno visoki vodostaji zabilježeni su u velikim riječnim slivovima i to zbog niza oluja između listopada i prosinca. Preliminarne procjene pokazuju da je u Europi poplavama bilo pogođeno oko 1,6 milijuna ljudi, a oko 81 posto godišnjih gospodarskih gubitaka prouzročenih utjecajima klimatskih promjena nastalo je zbog poplava.

U 2023. godini oboreni su klimatski rekordi praćeni ekstremnim vremenskim uvjetima koji su za sobom ostavili trag razaranja i očajanja, navodi se u današnjem priopćenju Svjetske meteorološke organizacije (World Meteorological Organization - WMO).

Prema najnovijem mjesečnom biltenu Copernicus službe za klimatske promjene potvrđeno je da je globalna prosječna temperatura za srpanj 2023. bila viša nego u bilo kojem prethodnom srpnju. Globalne prosječne temperature površine mora istovremeno su bile 0,51 °C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020.

Rat u Ukrajini se iz klimatske perspektive može shvatiti kao „blagoslov“, kazao je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO) prof. Petteri Taalas.

Uslijed ekstremnih vrućina potaknutih utjecajem klimatskih promjena, u utorak 19. srpnja u Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježen je potencijalni apsolutni temperaturni rekord. U mjestu Charlwood u Surreyu izmjereno je čak 39,1 °C, a ako ova temperatura bude potvrđena, bit će najviša ikad zabilježena u Ujedinjenom Kraljevstvu, izvijestila je nacionalna meteorološka služba Met Office.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) na Svjetski meteorološki dan 2022. ističe važnost hidroloških i klimatskih informacija za smanjenje rizika od katastrofa

Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura te su istovremeno prouzročili između 85.000 i 145.000 smrtnih slučajeva. Manje od jedne trećine ovih gubitaka je osigurano, prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o ekonomskim gubicima i smrtnim slučajevima uzrokovanim ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima.

Prema opsežnoj analizi Svjetske meteorološke organizacije (WMO), suše, oluje, poplave i ekstremne vrućine su osim golemih materijalnih šteta uzrokovale i najveći gubitak ljudskih života u posljednjih 50 godina (1970.-2019.).

Ocean je glavni pokretač vremena i klime na našem planetu, a kako prekriva više od 70 % Zemljine površine ima i ključnu ulogu u klimatskim promjenama. O njemu uvelike ovisi globalno gospodarstvo i sigurnost hrane, ali i budućnost obalnih zajednica te stotina milijuna ljudi koji žive u blizini njegovih obala.